Iako raste zabrinutost za gospodarska pitanja, Europljani cijene mir, sigurnost i suradnju koje donosi EU te prepoznaju kvalitetu života koju im Unija omogućuje. Građani Republike Hrvatske uglavnom su optimistični oko budućnosti, a 81 % njih smatra da je Hrvatska imala koristi od ulaska u EU.

Europski parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o izmijenjenim pravilima o novim genomskim tehnikama (NGT) u prosincu 2025. Nova pravila EU-a označavaju zaokret prema reguliranju biljaka na temelju njihova konačnog genetskog izgleda, a ne na temelju načina na koji su stvorene.

S obzirom na promjenjivo globalno okruženje i sve veću nestabilnost, Europska unija u idućem višegodišnjem proračunu treba izdvojiti značajno više sredstava za jačanje sigurnosti granica i sprječavanje nezakonitih migracijskih kretanja.

Zajedništvo kroz sport – glavna je tema prigodnog programa koji će se povodom obilježavanja Dana Europe u subotu, 9. svibnja, održati na Trgu bana Josipa Jelačića te u centru Doživi Europa (Bakačeva 3) u Zagrebu. 

U subotu, 9. svibnja 2026., od 10:00 do 13:00 sati u knjižnici Goethe‑Instituta Kroatien na zagrebačkoj Knežiji (Zadarska 80) održava se Proljetni SWAP, koji nastavlja tradiciju razmjene odjeće, knjiga i društvenih igara te poticanja na odgovornu potrošnju, kreativnost i zajedničko promišljanje o održivijem načinu života.

Europski parlament dao je zeleno svjetlo novim mjerama za smanjenje onečišćenja podzemnih i površinskih voda te poboljšanje standarda kvalitete vode u EU-u.

Zastupnici su u utorak podržali novi zakon o jačanju zaštite i potpore europskim proizvođačima vina. Time će se osigurati više sredstava za vinogradare kako bi prilagodili proizvodnju kretanjima na tržištu, kao i dodatni alati za suočavanje s ekstremnim vremenskim uvjetima. Vino s manje od 0,05 posto alkohola označavat će se kao „bezalkoholno 0,0 %”, a osigurava se i veća potpora vinskom turizmu, izvozu i promociji vina.

Većinu europskih građana brinu sigurnosna pitanja kao što su postojeći sukobi (72 %), terorizam (67 %), prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (66 %), kibernetički napadi (66 %) i nekontrolirana migracija (65 %). Gotovo 90 % ispitanika smatra da bi se države članice EU-a trebale suočavati s tim globalnim prijetnjama s više jedinstva.

Europska komisija predlaže produljenje Privremene uredbe kojom bi se pružateljima usluga omogućilo da nastave s dobrovoljnim otkrivanjem i prijavljivanjem seksualnog zlostavljanja djece

Traži se poduzimanje odlučnijih mjera za zaštitu maloljetnika na internetu, uključujući dobnu granicu od 16 godina i zabranu najštetnijih praksi, kao i stroža provedba „digitalnih” pravila EU-a, uz kazne i potencijalne zabrane platformi koje krše pravila. Parlament poziva i na djelovanje protiv alata generativne umjetne inteligencije kao što su aplikacije za deepfake sadržaj i aplikacije za generiranje nagih fotografija.