Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Ideja zvuči futuristički: istraživači nastoje spojiti konvencionalne materijale s bakterijama, algama i gljivama s ciljem stvaranja živih materijala koji zahvaljujući metabolizmu mikroorganizama stječu korisna svojstva — poput sposobnosti vezanja CO₂ putem fotosinteze, objašnjava Mark Tibbitt, profesor na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (ETH Zürich).

Ekstremni klimatski događaji - toplinski valovi, poplave, tropske ciklone, propadanje usjeva, šumski požari i suše – postat će intenzivniji s daljnjim zagrijavanjem Zemljine atmosfere. Današnja djeca tijekom svog života doživjet će više klimatskih ekstrema nego bilo koja prethodna generacija.

Umjesto da nastavimo idealizirati „zelene“ milijardere i klimatske investicijske fondove, vrijeme je da se izravno obračunamo s njihovim stvarnim doprinosom klimatskoj katastrofi. Neka plaćaju oni koji su nas doveli do ruba – i neka se prestanu skrivati iza zelenih dekoracija.

Osim stvaranja lijepe i ugodne atmosfere u urbanim područjima, drveće i parkovi svakako doprinose dobrobiti ljudi. Drveće filtrira onečišćivače iz zraka, stvara sjenu i snižava temperaturu tijekom ljetnih vrućina, ali i potiče ljude da provode više vremena na otvorenom.

Tim istraživača iz Sjedinjenih Američkih Država i Švicarske izvijestio je o otkriću dosad nepoznatog kemijskog spoja u kloriranoj vodi za piće. Anorganski kloramini obično se koriste za dezinfekciju vode za piće kako bi se stanovništvo zaštitilo od bolesti poput kolere i trbušnog tifusa. Procjenjuje se da samo u SAD-u kloriranu vodu pije više od 113 milijuna ljudi.

Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) identificirali su mehanizam samoregulacije u europskim listopadnim stablima koji ograničava duljinu njihove vegetacijske sezone pa stabla koja više fotosintetiziraju u proljeće i ljeto ranije gube lišće.

Većina vode na planetima općenito nije na površini, već je skrivena duboko u unutrašnjosti. To pokazuju izračuni modela istraživača Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich), što utječe na potencijalnu nastanjivost dalekih svjetova.

Glavni sastojci čokolade su kakao masa i kakao maslac koji se dobivaju iz ploda kakaovca, ali ono što je manje poznato jest da plod kakaovca sadrži dodatne vrijedne sastojke koji su do sada bili nedovoljno iskorišteni.

Istraživači Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH Zürich) razvijaju novu metodu za uklanjanje CO2 iz atmosfere. Metoda uključuje molekule koje postaju kisele kada su izložene svjetlu te zahtijeva mnogo manje energije od konvencionalnih tehnologija.