Novi izvještaj organizacije BirdLife Europe & Central Asia otkriva da države članice EU-a nisu na putu da ispune ciljeve EU-a za zaustavljanje degradacije ekosustava i početak njihove obnove do 2030. godine. Europska unija je ovaj cilj prije gotovo pet godina postavila svojom Strategijom bioraznolikosti EU-a za 2030., ključnim dijelom Europskog zelenog plana.

Međunarodni istraživački tim koji uključuje znanstvenike iz Francuske, Njemačke, Nizozemske, Japana i Španjolske analizirao je gotovo 200 000 skupova podataka od 1910. godine kako bi ispitao reakciju planktonskih foraminifera na klimatske promjene.

Europski Open Rivers program posvećen je obnovi ugroženih europskih rijeka i podupiranju projekata uklanjanja malih brana te obnove riječnih ekosustava. Krajem prošlog tjedna objavljen je popis 18 novih projekata iz deset europskih zemalja.

Izvještaj o stanju planeta 2024. upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, ističu u WWF-u.

Očuvanje morske bioraznolikosti i razvoj strategije za bolje upravljanje lokalitetima Natura2000 glavni su ciljevi INTERREG projekta ASPEH (Adriatic SPEcies and Habitats of coastal areas), koji zajedno provode hrvatski i talijanski partneri.

Uz praćenje trenutne rasprostranjenosti i ekološkog stanja algi i livada morskih cvjetnica, cilj projekta BRIGANTINE je i stvoriti baze podataka koje će omogućiti učinkovitije upravljanje ovim važnim resursima u budućnosti.

Ispaša ovaca na Dunavskom otoku doprinosi povećanju bioraznolikosti, a ovakvo je rješenje ekološki prihvatljivije u odnosu na kosilice jer ovce ne emitiraju štetne plinove i ne proizvode toliko buke.

Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol te širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 četvornih kilometara. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. Ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je razvedena obala, a upravo to svake sezone privlači brojne nautičare.

Dana 11. kolovoza 2024. srednja dnevna površinska temperatura Sredozemnog mora dosegla je 28,67 °C, što je blizu rekorda od 28,71 °C izmjerenog 24. srpnja 2023. Morski toplinski valovi izuzetno su opasni za morske ekosustave.

Uz ljetne vrućine teško je odoljeti kupanju u moru, čak i ako Mediteran trenutačno ne nudi osvježenje. Na Azurnoj obali, kao i na Korzici, površinska temperatura mora mjestimično doseže 30 °C i ugrožava morske ekosustave, izvijestila je francuska televizija.