Grad Zadar predstavio je tri javna poziva čija je vrijednost veća od 800 tisuća eura, a provodit će se na godišnjoj razini. Riječ je o programu obnove pročelja i dvorišta u povijesnoj jezgri Zadra, programu ozelenjivanja dvorišta zgrada i sufinanciranju kamata na odobreni kredit za energetsku obnovu višestambenih zgrada na području grada. 

Suradnja znanstvenika Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i domaće tvrtke SeaCras donijela je nova saznanja o pojavi morske sluzi u Jadranu koja je izazvala zabrinutost među građanima i turistima usred sezone.

Primjenom multidisciplinarnog pristupa koji povezuje epigrafiku, arheologiju, filologiju i digitalne humanističke znanost, projekt „Bruits de couloir“ („Glasovi hodnika“) donosi cjelovitu reinterpretaciju antičkih grafita u kazališnom hodniku u Pompejima.

Europska komisija predstavila je Program EU-a za gradove, kojim se jačaju politika urbanog razvoja i uloga gradova u budućem rastu i razvoju Europe.

Prije dvije tisuće godina redovi pred najpoznatijim i najbogatijim pompejskim kućama vjerojatno su bili dugi kao i 7. rujna 2025., posljednje nedjelje s besplatnim ulazom kada je Arheološki park Pompeji bio najposjećenije arheološko nalazište u Italiji.

Više je razloga koji su doveli do novog svjetskog priznanja Amalfijskoj obali (Costiera Amalfitana), na kojoj su zajednice stoljećima oblikovale jedinstven krajolik s nasadima limuna, maslinicima i vinogradima smještenih na strmim liticama iznad mora.

U subotu, 14. lipnja 2025., oko 11:40 sati, u predvorju hotela Bristol u Opatiji započeo je zaron u trometarskom bazenu u kojem je naš legendarni ronilac Vitomir Maričić postavio novi Guinnessov svjetski rekord u zadržavanju daha.

Ovim planom postavljaju se temelji za privlačan, konkurentan, otporan i pravedan poljoprivredno-prehrambeni sustav usmjeren na budućnost za sadašnje i buduće generacije poljoprivrednika i subjekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ističu u Europskoj komisiji.

Istražujući učinke klimatskih promjena na biljne vrste u tropskim planinskim regijama, biolozi Sveučilišta Brown otkrili su da čak i male varijacije u temperaturi i vlazi mogu imati golem utjecaj, prijeteći ne samo biljkama koje tamo žive, već i ekosustavima koje podržavaju.

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) otkrili su kako se fitoplankton prilagođava jednom od najvećih izazova klimatskih promjena: smanjenju razine fosfora, vitalnog hranjivog elementa za održavanje života u oceanima. Ovo istraživanje predstavlja ključan korak u razumijevanju složenih odgovora morskog života na stresne uvjete u okolišu i nudi vrijedne uvide u buduće zdravlje naših oceana u suočavanju s kontinuiranim klimatskim promjenama.