Prizori gladijatora i ljubavne priče: budućnost pamćenja ovisi o suvremenoj tehnologiji
„Bruits de couloir“ | Nakon dva stoljeća napredne tehnologije bacaju novo svjetlo na život antičkih Pompeja
Primjenom multidisciplinarnog pristupa koji povezuje epigrafiku, arheologiju, filologiju i digitalne humanističke znanost, projekt „Bruits de couloir“ („Glasovi hodnika“) donosi cjelovitu reinterpretaciju antičkih grafita u kazališnom hodniku u Pompejima.
Istraživanja provedena 2022. i 2025. godine obogatila su zbirku od oko 200 grafita otkrivenih u kazališnom području Pompeja sa 79 dosad neobjavljenih natpisa. Projektom „Bruits de couloir“ („Glasovi hodnika“) ovi se zidni natpisi vraćaju u njihov prostorni kontekst te otkrivaju šire tematske i prostorne skupine, međusobne interakcije i različite oblike društvenosti unutar javnog prostora antičkog grada.
Ljubavna priča žene po imenu Erato („Erato amat…“), prizor gladijatorske borbe i mnogi drugi trenuci i osjećaji zabilježeni na zidu hodnika u kazališnoj četvrti u Pompejima, nalik su onima koje bismo danas pronašli na zidovima suvremenih gradova ili u porukama i na društvenim mrežama. Riječ je o pričama iz stvarnog života, o ljubavima, strastima, uvredama i sportskim navijanjima koja bi zauvijek bila izgubljena, a koja se zahvaljujući suvremenoj tehnologiji ponovno otkrivaju.
Projekt „Bruits de couloir“, u suradnji s Arheološkim parkom Pompeji, osmislili su Louis Autin i Éloïse Letellier-Taillefer sa Sveučilišta Sorbonne u Parizu te Marie-Adeline Le Guennec sa Sveučilišta Québec u Montréalu. Svojim istraživanjima, provedenima tijekom 2022. i 2025. godine uz primjenu multidisciplinarnog pristupa koji povezuje epigrafiku, arheologiju, filologiju i digitalne humanističke znanosti, omogućili su cjelovito novo tumačenje opsežne zbirke grafita u ovom prolaznom prostoru koji je područje pompejskih kazališta povezivao s ulicom Via Stabiana.
- © Parco Archeologico di Pompei
Riječ je o zidovima iskopanim prije više od 230 godina, pokraj kojih svake godine prolaze milijuni posjetitelja i od kojih se nije očekivalo ništa novo. Međutim, zahvaljujući primjeni najsuvremenijih istraživačkih metoda, gotovo 300 antičkih natpisa (oko 200 odavno poznatih i 79 novootkrivenih), sada se promatra u potpuno novom svjetlu.
Metodologija koja obuhvaća uporabu virtualne mreže, dokumentiranje prostornih i tematskih veza među natpisima te cjelovito TRI (Reflectance Transformation Imaging) snimanje obaju zidova hodnika – računalnu fotografsku metodu koja snima niz fotografija objekta pod različitim smjerovima osvjetljenja, omogućila je obnovljenu analizu tekstova i slika te istodobno osigurala digitalno očuvanje osjetljive zbirke. Na taj se način otkriva ono što golim okom nije vidljivo te se, više od dva stoljeća nakon iskopavanja, pojavljuju posve nova saznanja.
Razvoj trodimenzionalne platforme koja će objediniti fotogrametriju, RTI podatke i epigrafske metapodatke rezultirat će stvaranjem novog alata za zajedničku vizualizaciju i bilježenje antičkih grafita. Kako bi se što bolje očuvao ovaj važan skup pompejskih epigrafskih svjedočanstava, koncentriranih u jednom prostoru i otkrivenih još 1794. godine, Arheološki park Pompeji nad prolazom planira izgraditi zaštitnu nadstrešnicu. Time će se omogućiti odgovarajuća zaštita žbuke na kojoj su natpisi urezani, kao i buduće posjetiteljsko iskustvo integrirano uz pomoć tehnologija razvijenih u okviru novih istraživanja.
„Tehnologija je ključ koji nam otvara nove prostore antičkoga svijeta koje moramo znati prenijeti javnosti“, izjavio je ravnatelj Arheološkog parka Pompeji Gabriel Zuchtriegel. „Radimo na projektu zaštite i valorizacije natpisa kojih u cijelim Pompejima ima više od deset tisuća, što je uistinu golemo nasljeđe. No samo primjena tehnologije može osigurati budućnost tom pamćenju proživljenog života u Pompejima.“
Stjepan Felber | Ekovjesnik