Spuštanjem ograničenja brzine na pariškoj obilaznici Boulevard périphérique sa 70 na 50 km/h, od 1. listopada 2024. poboljšali su se životni uvjeti oko 550 000 stanovnika koji žive u njegovoj blizini, a koji su ujedno među najsiromašnijima i najugroženijima u Parizu, ističu u pariškoj gradskoj upravi.

Prema uredbi Grada Pariza, objavljenoj krajem listopada 2024., od 4. studenog zabranjuje se sav tranzitni promet motornih vozila na području prva četiri pariška arondismana te se u ovom dijelu Pariza, poznatom kao Paris Centre, uspostavlja zona ograničenog prometa (ZTL).

Od 2020. u Parizu je ozelenjeno i uređeno 218 školskih ulica s 9889 četvornih metara novih zelenih površina i 260 posađenih stabala. Grad Pariz je u uređenje školskih ulica dosad uložio 32 milijuna eura, a do 2026. trebalo bi ih biti više od 300 čime će se dodatno ozeleniti pariški javni prostor, postići ugodnija mikroklima te poboljšati kvaliteta zraka i sigurnost pariških školaraca.

Eksperimentalno pokrenut u sklopu provedbe mjera fizičkog distanciranja tijekom pandemije koronavirusa i s ciljem smanjenja onečišćenja zraka, program „Školske ulice“ („Rues aux écoles“) postiže izvrsne rezultate. Osim osiguranja sigurnog kretanja i boravka djece u prostoru ispred škola i dječjih vrtića te dodatnog ozelenjivanja javnog prostora, programom je postignut velik napredak u smanjenju onečišćenja zraka.

Kvaliteta zraka u Europi značajno se poboljšala u posljednja dva desetljeća, ali najveći dio europskog stanovništva živi u područjima u kojima koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te dušikovog dioksida (NO2) premašuje preporučene razine Svjetske zdravstvene organizacije.

Novo istraživanje potvrđuje da drveće i grmlje posađeno u blizini prometnica značajno smanjuje onečišćenje zraka koje je uzrokovano prometom motornih vozila, a povezuje se s cijelim nizom kroničnih bolesti.

Stanovnici njemačkog glavnog grada mogu slobodno disati. Kvaliteta zraka u Berlinu značajno se poboljšala zahvaljujući zabrani vožnje vozilima sa starijim dizelskim motorima, prelasku na električne autobuse, uvođenju sve većeg broja zona s ograničenjem brzine od 30 km/h i izgradnji biciklističkih staza.

Preliminarni podaci s automatskih mjernih postaja pokazuju da je nastavljen trend smanjenja onečišćenja dušikovim dioksidom (NO2) i štetnim lebdećim česticama ili je na pojedinim gradskim prometnicama stabiliziran na niskoj razini.

Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.