Lipanj 2026. bio je drugi najtopliji lipanj na globalnoj razini. Prosječna globalna temperatura zraka pri tlu iznosila je 16,54 °C, što je +1,39 °C više u odnosu na procijenjenu predindustrijsku razinu (1850.–1900.). Zapadna Europa zabilježila je najtopliji lipanj otkad postoje mjerenja: prosječna temperatura iznosila je 20,74 °C, odnosno +3,05 °C više u odnosu na prosjek za razdoblje 1991.–2020., čime je nadmašen prethodni rekord postavljen u lipnju 2025. godine.

Copernicusova služba za klimatske promjene (C3S) i Copernicusova služba za praćenje morskog okoliša (CMEMS) potvrdile su da su globalne temperature površine mora (SST) premašile rekordne vrijednosti zabilježene za ovo doba godine tijekom 2023. i 2024. godine. U lipnju 2026. zabilježena je rekordna globalna temperatura površine mora od 21,0 °C.

Čini se da su se desetljeća provedbe politika zaštite okoliša ipak isplatila jer se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati. Novo izvješće Copernicusove služba za praćenje atmosfere (CAMS) pokazuje da se koncentracije glavnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi postupno smanjuju.

Sredozemno more, a posebice njegov sjeverozapadni dio, zahvatio je intenzivan morski toplinski val. Početkom tjedna zabilježeno je prosječno odstupanje temperature mora od čak +5,2 °C u odnosu na uobičajene vrijednosti.

Krajem svibnja oboreni su temperaturni rekordi u Francuskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Portugalu, dok je toplinska kupola s masom vrućeg zraka iz sjeverne Afrike podigla temperature znatno iznad prosjeka diljem zapadne Europe.

Grad Beč pokrenuo je inovativni digitalni projekt ADUCAT (Actionable Data Space for Urban Climate Adaptation and related socio-ecological, local Transformation) koji suvremene metode promatranja Zemlje, satelitske podatke i najnovije metode analize koristi za planiranje, upravljanje i razvoj grada.

Brzo zagrijavanje u Europi smanjuje snježni i ledeni pokrivač, dok opasno visoke temperature zraka, suša, toplinski valovi i rekordne temperature oceana utječu na regije od Arktika do Mediterana. Europa je, zajedno s mnogim drugim dijelovima svijeta, izložena sve većim utjecajima klimatskih promjena – od rekordnih toplinskih valova na kopnu i moru, do razarajućih šumskih požara i kontinuiranog gubitka bioraznolikosti – s posljedicama za društva i ekosustave diljem Europe.

U ožujku 2026. zabilježena je dosad druga najviša globalna temperatura površine mora, nakon one iz ožujka 2024., što odražava vjerojatan prijelaz prema uvjetima El Niña, navodi u najnovijem klimatskom biltenu Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S).

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

S prosječnom globalnom temperaturom 14,97 °C, što je 0,59 °C iznad prosjeka razdoblja 1991.-2020. te 0,13 °C ispod 2024. godine, 2025. je treća najtoplija godina u povijesti mjerenja. Temperatura zraka nad globalnim kopnenim područjima bila je druga najviša, 0,20 °C niža nego 2024. i 0,01 °C viša nego 2023., dok je globalna temperatura morske površine (izvan polarnih područja) iznosila 20,73 °C i time je treća najviša nakon 2024. i 2023. godine.