Globalni klimatski pokazatelji sve više izazivaju zabrinutost

Deset novih znanstvenih spoznaja iz aktualnih klimatskih istraživanja

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) potvrdila je da je 2024. bila najtoplija godina od početka mjerenja. To zatopljenje pratili su rekordne temperature oceana i porast razine mora, ubrzano povlačenje ledenjaka, smanjena površina morskog leda na Antarktici te sve učestalije ekstremne vremenske pojave.

U kontekstu tih sve izraženijih promjena znanstvenici ne nastoje samo dokumentirati događaje nego i razumjeti njihove posljedice te ih prenijeti donositeljima odluka.

Svake godine organizacije Future Earth, Earth League i World Climate Research Programme okupljaju vodeće istraživače iz cijeloga svijeta kako bi procijenili najvažniji napredak u klimatskim istraživanjima. Njihova je zadaća objediniti ključne spoznaje iz različitih područja klimatske znanosti na temelju najnovije relevantne, stručno recenzirane literature te ih sažeti u publikaciji 10 novih spoznaja iz klimatske znanosti (10 New Insights in Climate Science).

Izdanje za 2025., objavljeno kao znanstveni rad i kao znanstveno-političko izvješće, temelji se na istraživanjima objavljenima između siječnja 2024. i lipnja 2025.

Ovaj novi, lako dostupan vodič rezultat je zajedničkog rada više od 70 istraživača te uključuje doprinose više od 150 stručnjaka iz cijeloga svijeta. Najnovije spoznaje sažete su u jasne zaključke relevantne za javne politike kako bi se pravodobno uključile u političko odlučivanje do 2026. i narednih godina.

„Ove spoznaje temelje se na čvrstim empirijskim podacima objavljenima u vodećim znanstvenim časopisima, uključujući podatke nastale u okviru inicijative ESA Climate Change Initiative, velikog istraživačko-razvojnog programa koji izrađuje dugoročne globalne satelitske skupove podataka za praćenje ključnih sastavnica klimatskog sustava Zemlje, takozvanih osnovnih klimatskih varijabli. U okviru te inicijative satelitska opažanja pretvaramo u visokokvalitetne podatkovne proizvode kako bismo procijenili stanje klime i razumjeli gdje se trenutno nalazimo, validirali i unaprijedili klimatske modele te stekli uvid u smjer budućih promjena. Time državama članicama ESA-e pružamo transparentne informacije koje im omogućuju bolje praćenje napretka u provedbi klimatskih mjera i izradu izvješća u skladu s Pariškim sporazumom.” – izjavila je Sophie Hebden, znanstvenica za primijenjena klimatska istraživanja pri Europskoj svemirskoj agenciji (ESA).

Satelitski podaci predstavljaju ključan izvor informacija za klimatske znanstvenike diljem svijeta. Pouzdane znanstvene procjene redovito objavljuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) te se svake godine predstavljaju u izvješću „10 New Insights in Climate Science“.

U nastavku navodimo deset novih znanstvenih spoznaja:

Rekordne temperature u razdoblju 2023.–2024. otvaraju nova pitanja

Iako je prijelaz na uvjete El Niña pojačao nedavne temperaturne ekstreme, razmjer anomalija ne može se objasniti isključivo prirodnim varijacijama. Snažan porast energetske neuravnoteženosti Zemlje upućuje na mogućnost ubrzavanja globalnog zatopljenja.

U tom kontekstu projekt MOTECUSOMA unutar inicijative ESA Climate Change Initiative kvantificira promjene energetske neuravnoteženosti Zemlje pomoću osnovnih klimatskih varijabli kako bi se proučile promjene procesa u klimatskom sustavu kao odgovor na rast emisija stakleničkih plinova.

Ubrzano zagrijavanje oceana i sve češći morski toplinski valovi

Temperature površine mora rastu dosad nezabilježenom brzinom, a morski toplinski valovi postaju sve intenzivniji i dugotrajniji. Te promjene uzrokuju ozbiljna oštećenja ekosustava, ugrožavaju egzistenciju obalnog stanovništva, povećavaju rizik od ekstremnih vremenskih pojava i slabe sposobnost oceana da vežu CO₂.

Ova spoznaja potkrijepljena je podacima dostupnima u okviru projekta Sea Surface Temperature inicijative Climate Change Initiative.

Prikaz obuhvaća podatke iz posljednjih 40 godina i pokazuje kada je i gdje izmjerena najviša površinska temperatura mora. Morski toplinski valovi rasprostranjeni su globalno, ali su posljednjih godina osobito snažno pogodili Atlantski ocean, Indijski ocean i zapadni Pacifik. Pregled također obuhvaća regionalne posljedice, poput gubitka vrsta u Sredozemlju tijekom rekordne 2023. godine.

Globalni kopneni ponor CO₂ slabi

Znatno smanjenje apsorpcije CO₂ u tlu tijekom 2023. izaziva zabrinutost jer veće količine CO₂ ostaju u atmosferi, čime se smanjuje preostali ugljični proračun. Ekosustavi sjeverne hemisfere, nekoć smatrani relativno otpornima, sve su više pogođeni šumskim požarima i otapanjem permafrosta.

Ova spoznaja uvelike se temelji na skupovima podataka projekta RECCAP-2 inicijative Climate Change Initiative, koji prikazuje globalne izvore i ponore CO₂.

Prikaz pokazuje promjene skladištenja CO₂ u sjevernim ekosustavima u odnosu na 2010., uz pad biomase od 2016., što može upućivati na povećano oslobađanje CO₂ iz vegetacije u atmosferu.

Klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti međusobno se pojačavaju

Sve je više dokaza da klimatske promjene i gubitak bioraznolikosti djeluju u destabilizirajućoj povratnoj sprezi, ugrožavajući otpornost ekosustava i skladištenje CO₂. Jača koordinacija u okviru Rio konvencija mogla bi maksimalno iskoristiti sinergije, izbjeći fragmentaciju politika te dati prednost zaštiti i obnovi biološki raznolikih ekosustava i prirodnih ponora CO₂.

Satelitska opažanja imaju ključnu ulogu jer omogućuju praćenje tipova ekosustava, njihove rasprostranjenosti i dinamike kroz inicijative poput ESA WEED, kao i funkcioniranja ekosustava pod utjecajem klimatskih promjena kroz ESA FORTRACK i ECOMOSAIC. Učinkovito korištenje tih mogućnosti ovisi o njihovoj integraciji s drugim komplementarnim izvorima podataka.

Klimatske promjene ubrzavaju iscrpljivanje podzemnih voda

Zalihe podzemnih voda iscrpljuju se brže nego u prethodnim desetljećima jer klimatske promjene narušavaju njihovu obnovu, dok rastuća društveno-ekonomska potražnja povećava crpljenje. Posljedice uključuju veće rizike za poljoprivredu i sigurnost opskrbe hranom, slijeganje tla te prodor morske vode u obalna područja.

Ova spoznaja uglavnom se temelji na podacima američko-njemačke misije GRACE, dok se u dodatnim regionalnim istraživanjima koristi Copernicus Sentinel-1 za dobivanje visoko rezolucijskih informacija o slijeganju tla.

Klimatske promjene potiču globalno širenje denga groznice

Svijet trenutačno bilježi najveću globalnu epidemiju denga groznice od početka mjerenja. Porast temperatura širi staništa komaraca i produljuje sezonu prijenosa bolesti, dodatno pojačavajući učinke urbanizacije, globalnih putovanja i neadekvatnog gospodarenja otpadom. Zdravstveni sustavi već su pod velikim pritiskom, a projekcije upućuju na daljnji rast rizika tijekom ovoga stoljeća.

Šesta faza projekta Coupled Model Intercomparison Project, čiji se međunarodni projektni ured nalazi pri ESA-i, podupire istraživanja klimatskih čimbenika rizika za bolesti koje prenose vektori te predviđanje vjerojatnosti budućih epidemija.

Toplinski stres smanjuje produktivnost rada i prihode

Toplinski stres uzrokovan klimatskim promjenama sve više utječe na radnu produktivnost i prihode, osobito u zemljama u razvoju. Gospodarske posljedice osjećaju se i u globalnim opskrbnim lancima i trgovinskim mrežama. Procijenjeni godišnji gubici bruto domaćeg proizvoda znatno su manji u scenarijima s niskim emisijama, što dodatno potvrđuje gospodarsku opravdanost ambicioznijih klimatskih politika.

Negativne emisije potrebno je razvijati sigurno i odgovorno

Uklanjanje CO₂ bit će nužno za uklanjanje preostalih emisija i smanjenje klimatskih rizika. Međutim, ono mora dopunjavati smanjenje emisija, a ne ga zamjenjivati. Jasni međunarodni sustavi nadzora, održiva istraživanja i inovacije te stroge ekološke i društvene zaštitne mjere ključni su za smanjenje rastućeg jaza u uklanjanju ugljikovog dioksida i potporu dugoročnoj klimatskoj stabilnosti.

Jačanje integriteta tržišta CO₂

Brzo širenje tržišta emisijskih jedinica otvorilo je ozbiljna pitanja o njihovoj vjerodostojnosti, uključujući precjenjivanje vezivanja CO₂ i nedovoljnu dodatnost. Oslanjanje na nekvalitetne kredite nosi rizik od odgađanja stvarne dekarbonizacije. Poboljšanja standarda, transparentnosti i referentnih mjerila te prijelaz s kompenzacijskih na doprinosne kredite nude put prema vjerodostojnijim tržištima.

Paketi mjera učinkovitiji su od pojedinačnih mjera

Integrirani paketi mjera dosljedno dovode do većeg smanjenja emisija nego pojedinačne mjere. Pristupi koji kombiniraju instrumente poput određivanja cijene CO₂ i reforme subvencija za fosilna goriva obično su posebno učinkoviti, pri čemu se oblikovanje mjera mora prilagoditi nacionalnim okolnostima. Koordinirane međusektorske strategije i ujednačeno izvješćivanje mogu dodatno povećati učinkovitost i potaknuti zajedničko učenje.

Ekovjesnik

 

Toplinski valovi doprinijeli najtoplijem lipnju u zapadnoj Europi otkad postoje mjerenja

Velik dio Europe zahvatila su dva snažna toplinska vala – sredinom lipnja i ponovno krajem lipnja do početka srpnja 2025. Prvi je svoj vrhunac dosegao između 17. i 22. lipnja, zahvativši velike dijelove zapadne i južne Europe. Drugi je uslijedio krajem mjeseca, od 30. lipnja do 2. srpnja, s još ekstremnijim temperaturama na istom području.