Udruga Sunce otvorila je natječaj za osnovne škole Splitsko-dalmatinske županije povodom Dana planeta Zemlje (22. travnja 2025.). Škole imaju priliku osvojiti sredstva za uređenje vanjskog prostora na ekološki održiv način.

Prosječna temperatura na području regije Île-de-France od 1990. godine porasla je za dva stupnja Celzija, a globalno zatopljenje povećava vjerojatnost jakih suša, upozorava OECD.

Kako bi se povećao udio klimatski učinkovitih zelenih površina u gradu, Odjel berlinske senatske uprave za zaštitu okoliša, mobilnost, zaštitu potrošača i klime značajno je povećao stope financiranja za izgradnju zelenih krovova na postojećim zgradama.

Suvremeniji, udobniji i ekološki prihvatljiviji bečki Zapadni kolodvor (Westbahnhof) dobit će nove perone prekrivene svijetlim i prozračnim krovom ukupne površine od oko 25 500 m², koji će se koristiti za proizvodnju zelene električne energije. Početak izgradnje planiran je za 2028. godinu, dovršetak krova očekuje se 2030., a nakon toga će se instalirati fotonaponski sustav.

Projekt uklanjanja asfalta i stvaranja kišnih vrtova u Ul. Görlitzer Ufer u berlinskoj četvrti Kreuzberg jedan je od deset projekata koji su uvršteni u finale natječaja „REGENIAL!“ Berlinske agencije za kišnicu (Berliner Regenwasseragentur).

Čista kišnica u Beču obično dospijeva u kanalizaciju, odakle se odvodi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Različitim projektima nastoji se spriječiti da vrijedna kišnica uzalud propada.

Čak i u najudaljenijim dijelovima svijeta, razina takozvanih „vječnih kemikalija“ u atmosferi postala je toliko visoka da je prema najnovijim smjernicama za kvalitetu pitke vode kišnica sada „nesigurna za piće“.

Dobar primjer kako gradovi i regije mogu pokrenuti lokalne procese koji postavljaju ambiciozne klimatske ciljeve

Izložbeni i koncertni prostori, različite mogućnosti transformacije gledališta i scenskog prostora pa čak i brezova šuma! Sve to i još mnogo toga nudi novi moskovski Centar kulture GES-2, nedavno otvoren u obnovljenoj i preuređenoj staroj elektrani s početka 20. stoljeća.

U gradu s više od 150 kišnih dana u godini, korištenje kišnice i njeno preusmjeravanje u sustave za navodnjavanje postaje sve značajnije sredstvo u borbi protiv klimatskih promjena