Kolonizacija Amerika ubila je toliko ljudi da je utjecala na promjenu klime
56 milijuna smrtnih slučajeva Indijanaca uzrokovanih europskom kolonizacijom promijenilo je klimu na Zemlji
Prema najnovijoj studiji znanstvenika londonskog Sveučilišta UCL, u genocidu američkih Indijanaca, počinjenom od strane europskih kolonizatora u 16. i 17. stoljeću, ubijeno je toliko ljudi da je to rezultiralo značajnim hlađenjem planeta Zemlje.
Studija znanstvenika s londonskog Sveučilišta UCL, objavljena u časopisu Quaternary Science Reviews, procjenjuje kako je 56 milijuna smrtnih slučajeva diljem američkih kontinenata, uzrokovano bolestima i masakrima autohtonog indijanskog stanovništva koje su počinili europski kolonizatori, dovelo do prekomjernog rasta i ponovnog pošumljavanja velikih površina poljoprivrednog zemljišta, što je početkom 17. stoljeća doprinijelo padu globalne temperature za 0,15 stupnjeva Celzijusa i dovelo do perioda hlađenja poznatog kao „malo ledeno doba“.
„Detaljnim proučavanjem svih raspoloživih podataka uspjeli smo doći do zaključka da je razdoblje malog ledenog doba bilo tako intenzivno zbog genocida milijuna ljudi“, izjavio je koautor studije profesor Mark Maslin za BBC.
Izvor: sciencedirect.com
Kako izvještava BBC, istraživački tim UCL-a je proučio sve raspoložive podatke o broju stanovnika na dva američka kontinenta u vremenu prije njihovog prvog kontakta s Europljanima 1492. godine. Zatim je procijenjeno kako se broj stanovništva mijenjao sljedećih desetljeća, dok su oba kontinenta pustošena bolestima kao što su boginje i ospice, kao i ratovima, masakrima, ropstvom i sveopćim kolapsom postojećih civilizacija.
Procjena znanstvenika je da krajem 15. stoljeća diljem američkih kontinenata živjelo 60 milijuna ljudi ili oko 10 % tadašnje svjetske populacije, te da je smanjeno na svega pet ili šest milijuna u roku od stotinu godina. Znanstvenici su zatim izračunali koliko se prethodno obrađivanog zemljišta prestalo upotrebljavati i kakav je učinak imalo njegovo ponovno pošumljavanje. Zaključili su kako je nestankom ogromnog broja stanovnika zapuštena površina od oko 56 milijuna hektara koja se ranije koristila za poljoprivredu, a ta površina odgovara veličini današnje Francuske. Zemljište je ponovno pošumljeno ili je prekriveno savanom, a pretpostavlja se da je ta skala obnavljanja „divlje prirode“ upila dovoljne količine ugljikovog dioksida da je njegova koncentracija u atmosferi pala za 7-10 ppm, odnosno za oko 7-10 molekula ugljikovog dioksida na svakih milijun molekula zraka u atmosferi.
Izvor: sciencedirect.com
„Stavimo li ove podatke u suvremeni kontekst, u osnovi spaljivanjem fosilnih goriva godišnje proizvodimo oko 3 ppm CO2. Dakle, govorimo o velikoj količini ugljikovog dioksida koja se isisava iz atmosfere“, objašnjava profesor Mark Maslin.
Rekonstruirani prostorni opseg antropogene uporabe zemljišta 1500. i 1600. godine / Izvor: sciencedirect.com
Drugi autor studije, dr. Chris Brierley, objasnio je za BBC kako je glavna pouka ove studije otkriće koliki je opseg pošumljavanja potreban za utjecajanje na današnji učinak emisija stakleničkih plinova. „Mnogo se govori o mogućnostima smanjivanja emisija stakleničkih plinova sadnjom stabala i pošumljavanjem velikih površina s ciljem ublažavanja klimatskih promjena“, izjavio je za BBC News. „Ovom je studijom vidljivo što nam je potrebno činiti jer je pošumljavanje zemljišta na dva američka kontinenta veličine današnje Francuske utjecalo na pad globalne temperature. Nalazi ove studije su vrlo korisni i pokazuju nam što pošumljavanje može učiniti. No, istovremeno, ovo smanjenje je možda usporedivo sa samo dvije godine emisija izazvanih korištenjem fosilnih goriva po sadašnjoj stopi.“
Studija je, također, dodatno utjecala na rasprave o korištenje novog naziva za epohu današnjeg čovječanstva i njegovog utjecaja na Zemlju. Već je općeprihvaćeni naziv antropocen, a trenutno se vodi i rasprava o tome kako će se odraziti na Zemljin geološki zapis. Iako neki istraživači tvrde kako je ljudski utjecaj najizraženiji od vremena značajnog ubrzanja industrijskih aktivnosti od 1950-ih nadalje, Brierley i Maslin smatraju kako utjecaj genocida ili „velikog umiranja" američkih Indijanaca dokazuje da postoje značajne ljudske interakcije koje su ostavile dubok i neizbrisiv trag na našem planetu mnogo prije sredine 20. stoljeća.
S.F. / Ekovjesnik
- Naslovna fotografija: Kolumbovo otkriće Amerike 1492. godine, prikazano na slici u San Juanu, Portoriko / Foto: Jimmy Everson, DVM / Flickr