Postoji i bolji način uzgoja biljaka za biogorivo
Strategije za uzgoj biomase za gorivo mogu imati ekološke prednosti
Biogorivo na bazi biljaka je na vrhu liste alternativnih tekućih izvora energije za transport, a u sve većoj uporabi je radi izbjegavanja korištenja fosilnih goriva koja proizvode stakleničke plinove.
Novom studijom istraživača sa Sveučilišta u Kaliforniji, objavljenom u časopisu Nature Sustainability, nakon desetogodišnjeg istraživanja utvrđeno je kako umjereno tretiranje tla s malom količinom dušičnog gnojiva i navodnjavanja rezultira najboljim prinosom biomase i skladištenjem ugljika, dvostruko većim nego u slučaju netretiranog tla.
„Teško je napraviti biogorivo koje zapravo ima ekološke prednosti“, tvrdi koautor studije David Tilman, profesor ekologije na Visokoj školi za ekologiju i upravljanje okolišem Sveučilišta u Kaliforniji u Santa Barbari (UC Santa Barbara). „Kada se usjev koji se koristi za proizvodnju hrane iskoristi za proizvodnju biogoriva, zapravo se oduzima hrana siromašnim ljudima diljem svijeta te se postiže malo ili nikakvo smanjenje emisije stakleničkih plinova.“
Prednosti i nedostaci
Iako se pri konvencionalnoj proizvodnji biogoriva uvelike koriste hranjivi usjevi poput kukuruza, soje, palminog ulja i šećerne trske, ova praksa ima svoje dodatne nedostatke poput intenzivne uporabe dušičnih gnojiva i natjecanja za plodna zemljišta na kojima se uzgajala hrana.
„Dušična gnojiva su kao dvosjekli mač,“ kazao je Tilman. „Služe za postizanje većih prinosa, ali njihovim korištenjem također dolazi do velike emisije stakleničkih plinova, a mogu i onečistiti rijeke, jezera i oceane.“
U desetogodišnjem istraživanju Sveučilišta u Kaliforniji, istraživači su proučavali razne načine za proizvodnju biomase s manje lošim ekološkim i ekonomskim utjecajima.
„Htjeli smo vidjeti hoće li se prerijske trave pokazati kao bolji usjev“, objasnio je Tilman. Za razliku od godišnjih usjeva s relativno plitkim korijenjem, duboko korijenje višegodišnjih trava američkog Srednjeg zapada bolje skladišti ugljik u zemlji čime se pridonosi zaštiti okoliša.
Nadalje, uzgoj različitih višegodišnjih trava na zemlji, toliko neplodnoj da se više ne koristi za poljoprivredu, „može skratiti potragu za zemljištima za uzgoj hrane, smanjiti emisije stakleničkih plinova povezanih s direktnim ili indirektnim čišćenjem zemlje te potaknuti oporavak ekosustava i pružiti stanište divljim životinjama.“
Međutim, kako je zemlja iscrpljena i nutritivno osiromašena, bilo je potrebno provesti poljoprivredne tretmane zemlje. Tako su se istraživači, radeći na 36 parcela i s 32 domaće vrste trava, uputili u misiju pronalaska optimalne količine gnojiva i navodnjavanja koje će rezultirati najboljim i najraznolikijim količinama biomase, podzemnim skladištenjem ugljika i minimalnim ispiranjem nitrata.
Koja je opcija najbolja?
Kao rezultat cijelog desetljeća promatranja i analiza pokazalo se da više nije uvijek nužno i bolje.
„Naši rezultati upućuju na to da različite razine tretmana imaju različite ekološke prednosti i troškove“, rekao je glavni autor studije Yi Yang koji je sada postdoktorski istraživač na Sveučilištu u Minnesoti.
Zapravo, umjereni tretmani s malom količinom dušičnog gnojiva i navodnjavanja rezultirali su najboljim prinosom biomase i skladištenjem ugljika koji su bili dvostruko veći nego u slučaju netretiranog tla. Više tretirane parcele rezultirale su smanjenjem emisije stakleničkih plinova za 30 %, 10 puta većim ispiranjem nitrata i 120 % većim gubitkom u raznolikosti biljaka nego kod umjereno obrađenih parcela.
Dok rezultati upućuju na to da je energetski prinos pri optimalnom uzgoju prerijskih trava još uvijek manji po hektaru nego pri uzgoju tradicionalnog kukuruza, prerijske su trave uzgajane na tlu koje je neplodno za uzgoj kukuruza.
Nadalje, budući da je za uzgoj trava potrebno mnogo manje dušičnog gnojiva nego za kukuruz i posebice zbog velikog skladištenja ugljika u tlu, bioenergija dobivena optimalnim uzgojem prerijskih trava rezultirala je mnogo manjim emisijama stakleničkih plinova. Pored svega, prednost uzgoja prerijskih trava je i ekološka obnova tla.
Obećavajući rezultati ovog istraživanja vode do zaključka da bi prilagođeniji, ekološki prihvatljiviji pristup proizvodnji biogoriva mogao biti od koristi i na drugim područjima.
„Naše istraživanje upućuje na to da optimizacija višestrukih ekoloških prednosti zahtijeva održive prakse prikladne tlima, klimi i biljnim vrstama pojedinog područja“, rekao je Yang.
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik