Arktički ocean će u budućnosti apsorbirati manje CO2 nego što se ranije očekivalo
Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Hamburgu pruža nove uvide u klimatske promjene
Oceani imaju golem kapacitet za apsorpciju stakleničkih plinova, a zbog niskih temperatura Arktički ocean skladišti posebno veliku količinu CO2 u odnosu na svoju površinu. Međutim, taj učinak će u budućnosti postati slabiji, a jedan od uzroka su klimatske promjene. Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Hamburgu pokazuje koliko CO2 iz Arktičkog oceana dospijeva u atmosferu otapanjem permafrosta.
Klasterom izvrsnosti „Klima, klimatske promjene i društvo” (CLICCS) Sveučilišta u Hamburgu uspostavljen je dugoročni program koji obuhvaća osnovna istraživanja klimatske dinamike i društvene dinamike povezane s klimom do transdisciplinarnog istraživanja interakcija ljudi i okoliša. Novo istraživanje CLICCS-a ukazuje na drastično smanjenje kapaciteta apsorpcije CO2 u Arktičkom oceanu zbog erozije permafrosta ili vječnog leda.
Istraživači sa Sveučilišta u Hamburgu (Universität Hamburg - UHH) zabrinuti su zbog uloge svjetskih oceana, a novo istraživanje Klastera izvrsnosti „Klima, klimatske promjene i društvo“ (Climate, Climatic Change and Society - CLICCS) pokazuje da otapanje permafrosta uzrokuje smanjenje vezanja jednog do dva milijuna tona ugljikovog dioksida za svaki stupanj Celzija porasta temperature, što otprilike odgovara desetini emisija iz godišnjeg europskog automobilskog prometa.
„Možemo biti zahvalni oceanima što apsorbiraju velik dio naših stakleničkih plinova”, naglašava dr. sc. David Nielsen s Instituta za oceanografiju Sveučilišta u Hamburgu i ukazuje na važnost istraživanja Arktika za razumijevanje mehanizama unosa ugljikovog dioksida. „Međutim, ova 'usluga' oceana neće trajati beskonačno. Kako temperature rastu zbog klimatskih promjena, zaleđena obalna područja Arktičkog oceana otapaju se zbog čega će velike količine sedimenta i organskih čestica završiti u oceanu i povećati sadržaj CO2 u morskoj vodi. Time se smanjuje sposobnost apsorpcije CO2 iz zraka u Arktičkom oceanu za deset do 15 posto“, ističe Nielsen.
Nova otkrića hamburških znanstvenika namijenjena su boljem razumijevanju utjecaja otapanja permafrosta, koja bi se u budućnosti mogla uzeti u obzir u klimatskim prognozama i proračunima CO2. Klimatski modeli za globalnu strategiju zaštite klime mogu se i dalje razvijati, a uloga svjetskih oceana u globalnom ciklusu CO2 preciznije procijeniti. Znanstvenici Sveučilišta u Hamburgu predviđaju da bi otapanje permafrosta moglo napredovati dva do tri puta brže do 2100. godine.
Istraživanje znanstvenika Sveučilišta u Hamburgu objavljeno je 12. kolovoza 2024. u časopisu Nature Climate Change.
Stjepan Felber | Ekovjesnik