Svjetski riblji fond smanjuje se uslijed zagrijavanja oceana

Količina ribe smanjila se u posljednjih 80 godina u prosjeku za 4,1 %

Revolucionarno istraživanje provedeno na Sveučilištu Rutgers navodi da u svjetskoj ribarskoj industriji radi ili o ribi kao glavnom izvoru hrane ovisi više od 56 milijuna ljudi, no riblji fond sve više ugrožavaju klimatske promjene.

Istraživanjem koje je objavljeno u časopisu Science prošlog petka, proučavao se utjecaj povećanja temperature oceana na održivi ribolov diljem svijeta tijekom osamdesetogodišnjeg razdoblja. Znanstvenici su došli do zaključka kako se količina ribe smanjila u prosjeku za 4,1 %.

„Šokirani smo činjenicom da je riblji fond diljem svijeta već reagirao na zagrijavanje oceana“, rekao je za Rutgers Today Malin Pinsky, koautor istraživanja i izvanredni profesor na Zavodu za ekologiju, evoluciju i prirodne izvore na Sveučilištu Rutgers. „To nisu hipotetske promjene koje će se dogoditi jednom u budućnosti, one se već događaju.“

Dok smanjenje od 4,1 % možda ne zvuči kao pretjerano velika količina, glavni autor istraživanja Chris Free objasnio je za The New York Times kako je to svejedno veliki gubitak.

„Smanjenje za 4 % možda nije veliko, ali to je 1,4 milijuna metričkih tona ribe od 1930. do 2010. godine“, rekao je Free, osvrnuvši se na osamdesetogodišnji period u kojem se provodilo istraživanje.

Nadalje, u nekim dijelovima svijeta osjetilo se još naglije smanjenje količine riba. U sjeveroistočnom Atlantiku i u Japanskom moru, ulov se smanjio za čak 34 i 35 % u razdoblju u kojem je provedeno istraživanje.

Crni lubin (Centropristis striata) je jedan od „pobjednika" klimatskih promjena kojem je produktivnost povećana istovremeno s dosadašnjim porastom temperatura oceana / Foto: Orion Weldon / Rutgers Today

Znanstvenici koji nisu sudjelovali u istraživanju pohvalili su ga zbog važnog doprinosa razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na morski život.

„Ovo će biti jedno od onih revolucionarnih istraživanja koja se neprestano iznova citiraju“, rekao je za The New York Times Trevor Branch, izvanredni profesor na Sveučilištu Washington (School of Aquatic and Fishery Sciences). „Većina onoga što sam do sada vidio u vezi utjecaja promjene klime na morski život bilo je spekulativno, u smislu 'Mi mislimo da bi se ovo moglo dogoditi u budućnosti.' Ovo istraživanje je drugačije.“

Kako navodi Rutgers Today, istraživači su proučavali 235 populacija ribe 124 različite vrste u 38 regija.

The New York Times navodi neka od glavnih otkrića po regijama:

1. Povećanje populacija riba osjetilo se u oko četvrtini proučavanih regija; ulov crnog brancina povećao se za 6 % na atlantskoj obali SAD-a.
2. Za oko četvrtinu proučavanih regija nema osjetnih promjena, uključujući sjeverozapadni Atlantik.
3. U polovici proučavanih regija populacije riba su se smanjile.
4. Ribe u hladnijim područjima općenito su bolje reagirale na zagrijavanje nego ribe u već toplim vodama.

Zagrijavanje oceana najviše je utjecalo na smanjenje broja bakalara u Sjevernom moru / Foto: NEFSC / NOAA

Međutim, znanstvenici upozoravaju da će zagrijavanje naštetiti u budućnosti i onim populacijama koje su do sada imale pojedine prednosti od zagrijavanja.

„Populacije ribe mogu podnijeti samo onoliko zagrijavanja koliko se do sada dogodilo“, rekao je Olaf Jensen, viši autor istraživanja i izvanredni profesor na Sveučilištu Rutgers na Zavodu za morske i obalne znanosti. „Broj mnogih vrsta koje su do sada imale prednosti od zagrijavanja vjerojatno će se početi smanjivati s nastavkom povećanja temperature.“

Znanstvenici navode da je najbolje rješenje obuzdati klimatske promjene, ali su također predložili akcije za ublažavanje utjecaja promjena na svjetsko ribarstvo.

„Predlažemo da menadžeri u ribarstvu prestanu s pretjeranim izlovom ribe, da obnavljaju riblji fond i uzmu u obzir klimatske promjene tijekom donošenja odluka u menadžmentu“, rekao je Chris Free, koji je započeo istraživanje kao student na doktorskom studiju na Rutgersu i koji je trenutno postdoktorski znanstvenik na Sveučilištu California u Santa Barbari. „Donositelji politika mogu se pripremiti na regionalne razlike u ulovu ribe tako što će ostvariti trgovačke sporazume i partnerstva za podjelu morske hrane između područja u kojima dolazi do porasta ribe i onih kod kojih dolazi do gubitka ribe.“

Žarko Šaravanja / Ekovjesnik

 

 

Zieglergasse postaje prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama

S ciljem smanjenja utjecaja efekta toplinskih otoka gradska uprava austrijskog glavnog grada odlučila je provesti pilot projekt u jednoj od ulica sedmog bečkog okruga kako bi tamošnjem stanovništvu olakšala život u vrućim ljetnim mjesecima. Bečka ulica Zieglergasse postat će tako prva ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka čime će se značajno povećati kvaliteta života lokalnih stanara.