Komisija podupire europski vinski sektor u suočavanju s novim izazovima

EU je svjetski predvodnik u proizvodnji i izvozu vina, a osim gospodarske važnosti vinskog sektora, vinogradi su dio europskih krajolika i kulturne baštine

Europska komisija predložila je niz mjera kako bi se osiguralo da europski sektor vina ostane konkurentan i otporan, kao i ključna gospodarska snaga u nadolazećim desetljećima. Europski vinski sektor suočava se s nekoliko izazova, kao što su promjena potrošačkih trendova, klimatske promjene i nesigurnosti na tržištu.

Prijedlogom Komisije uvode se ciljane mjere kako bi se sektoru pomoglo u upravljanju proizvodnim potencijalom, prilagodbi promjenjivim preferencijama potrošača i otvaranju novih tržišnih prilika. Tim će se mjerama pridonijeti i održavanju vitalnosti mnogih ruralnih područja koja ovise o radnim mjestima u vinskoj industriji te očuvati društvena važnost sektora vina EU-a.

Ključne promjene okvira politike za vino

Države članice EU-a bit će ovlaštene za poduzimanje mjera, kao što su krčenje – uklanjanje neželjene ili prekomjerne vinove loze, i zelena berba – uklanjanje nezrelog grožđa prije berbe, kako bi se spriječio višak proizvodnje, pomoglo u stabilizaciji tržišta i zaštitilo proizvođače od financijskog opterećenja.

Proizvođačima vina omogućit će se dodatna fleksibilnost sadnje u pogledu sustava odobrenja za ponovnu sadnju čime će im se pomoći da donesu odluku o ulaganju u trenutačnom promjenjivom kontekstu. Državama članicama EU-a omogućit će se i da odobrenja za sadnju bolje prilagode svojim nacionalnim i regionalnim potrebama.

Sektor će dobiti snažniju potporu kako bi postao otporniji na klimatske promjene. Države članice EU-a mogu povećati maksimalnu financijsku pomoć EU-a do 80 posto prihvatljivih troškova ulaganja za ulaganja usmjerena na ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

Na jedinstvenom tržištu EU-a bit će jednostavnije stavljati na tržište inovativne proizvode s jasnijim pravilima i zajedničkim nazivima proizvoda vina i od vina s nižim udjelom alkohola.

Gospodarski subjekti imat će koristi od usklađenijeg pristupa označivanju vina, čime će se smanjiti troškovi i pojednostavniti trgovina preko granica EU-a, a potrošačima omogućiti jednostavan pristup informacijama.

Skupine proizvođača koje upravljaju vinom zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla dobit će pomoć za razvoj turizma povezanog s vinom, čime će se potaknuti gospodarski razvoj u ruralnim područjima.

Promotivne kampanje za konsolidaciju tržišta u trećim zemljama koje financira EU produljit će se s tri na pet godina kako bi se osigurala bolja promidžba europskih vina.

Sektor vina u EU-u temelj je europske kulturne i gospodarske strukture

Europski vinski sektor predstavlja 60 posto svjetske proizvodnje vina i 60 posto svjetske vrijednosti izvezenog vina te ima ključnu ulogu u ruralnim gospodarstvima, usko je povezan s europskim tradicijama, gastronomijom i turizmom. Iako je politika EU-a u području vina bila vrlo uspješna u zaštiti kvaliteta i promicanju vina iz EU-a, trenutačne demografske promjene, promjenjivi obrasci potrošnje, klimatski izazovi i nesigurnosti na tržištu opterećuju taj sektor.

Kako bi se odgovorilo na te izazove, osnovana je Skupina na visokoj razini za politiku vina kako bi zajedno sa sektorom i državama članicama EU-a raspravljala o potrebama sektora i predlagala rješenja. Na sastanku Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta 11. veljače 2025. povjerenik za poljoprivredu i hranu, Christophe Hansen, najavio je predstojeći prijedlog o vinu, osmišljen kako bi se preporuke Skupine na visokoj razini pretočile u konkretne zakonodavne mjere. Novim prijedlogom Europske komisije potvrđuje se ispunjenje te obveze.

Nakon što se donese, novi okvir omogućit će brzo djelovanje, čime će se osigurati više prilika za proizvođače i budućnost konkurentnog sektora vina u cijeloj Uniji, zaključuju u Europskoj komisiji.

 

VEZANE VIJESTI

U središtu Rima otvoren urbani vinograd San Sisto

Rim i vino povezani su još od 8. i 7. stoljeća pr. n. e., kada je, prema legendi, drugi kralj Rima Numa Pompilius na prostoru današnjih carskih foruma dao posaditi vinovu lozu. Ta povezanost neprestano je rasla tijekom cijelog trajanja Rimskog Carstva, a nastavila se i kasnije zahvaljujući brojnim samostanima te potrebama srednjovjekovnog i suvremenog rimskog društva. Velik broj vinograda rezultirao je golemom proizvodnjom vina, koja je krajem 16. stoljeća iznosila oko 20 milijuna litara.

Nove mjere za zaštitu i promicanje sektora vina u EU-u

Zastupnici su u utorak podržali novi zakon o jačanju zaštite i potpore europskim proizvođačima vina. Time će se osigurati više sredstava za vinogradare kako bi prilagodili proizvodnju kretanjima na tržištu, kao i dodatni alati za suočavanje s ekstremnim vremenskim uvjetima. Vino s manje od 0,05 posto alkohola označavat će se kao „bezalkoholno 0,0 %”, a osigurava se i veća potpora vinskom turizmu, izvozu i promociji vina.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER