EU od 2021. zabranjuje plastiku za jednokratnu upotrebu

S primjenom novog zakona možete početi već danas!

Europski parlament je u srijedu odobrio novi zakon kojim se od 2021. godine zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće.

 

• plastični predmeti za jednokratnu uporabu poput pribora za jelo, štapića za uši ili slamki od 2021. više neće biti dopušteni

• do 2029. 90 % potrošenih plastičnih boca mora se ponovno prikupiti

• stroža primjena načela „onečišćivač plaća“

 

Zastupnici u Europskom parlamentu u poslijepodnevnim su satima raspravljali i izglasali prijedlog direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, koja je između tri glavne institucije EU-a dogovorena još u prosincu prošle godine. Kako se navodi u priopćenju Europskog parlamenta, dogovor postignut s ministrima EU-a podržalo je čak 560 zastupnika. Svega 35 ih je bilo protiv, a 28 suzdržanih.

Novim zakonom od 2021. u EU-u će biti zabranjeni sljedeći proizvodi:

• pribor za jelo za jednokratnu uporabu (vilice, noževi, žlice i štapići za jelo)
• plastični tanjuri za jednokratnu upotrebu
• plastične slamke
• štapići za uši izrađeni iz plastike
• plastični štapići za pridržavanje balona
• oksorazgradiva plastika i spremnici za hranu te čaše od ekspandiranog polistirena

 

Novi cilj za recikliranje i veća odgovornost proizvođača

Države članice morat će do 2029. godine ponovno moći prikupiti 90 % upotrijebljenih plastičnih boca, a do 2025. najmanje 25 % materijala iz kojeg su te boce izrađene morat će se moći reciklirati. Do 2030. udio materijala koji se može reciklirati morat će biti barem 30 %. Direktiva također uključuje zahtjev za redizajnom čepova plastičnih boca za piće.

Ovim se dogovorom ujedno daje prednost primjeni načela „onečišćivač plaća”. To se osobito odnosi na proizvođače duhana, koji će morati preuzeti veću odgovornost. Novi će se režim primjenjivati i na ribolovni pribor kako bi se osiguralo da proizvođači, a ne ribari, snose troškove prikupljanja mreža izgubljenih na moru.

Ovim zakonodavstvom predviđa se i da bi trebalo postati obvezno postavljanje oznaka na proizvodu kojima se upozorava na negativan utjecaj koji na okoliš ima bacanje cigareta s plastičnim filtrima. Takvo bi se pravilo primjenjivalo i na druge proizvode kao što su plastične čaše, vlažne maramice i sanitarne pelene.

„Ovim će se zakonodavstvom za 22 milijarde eura smanjiti troškovi štete počinjene za okoliš. U tom se iznosu procjenjuje trošak onečišćenja plastikom u Europi do 2030. Europa sada ima zakonodavni model obrane i promicanja na međunarodnoj razini, s obzirom na globalnu prirodu problema onečišćenja mora plastikom. To je izuzetno važno za ovaj planet.” – izjavila je izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE, Belgija).

>>> Pročitajte još >>> Konačno potvrđeno - Plastika je smrtonosna!

„Klub zastupnika Zelenih/ESS-a odavno poziva na prestanak korištenja plastike za jednokratnu upotrebu i zato je dobro da ostatak Europskog parlamenta, Komisije i Vijeća EU-a napokon postaje svjestan opasnosti zagađenja plastikom. Direktiva o plastici za jednokratnu upotrebu je samo prvi korak i moramo je iskoristiti za poticanje promjena kako bismo kao društvo proizvodili manje smeća i postali održivi. Ako ne promijenimo svoj stav prema proizvodnji, potrošnji i otpadu, ljudska vrsta će postati potrošna kao jednokratna čašica za kavu. Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu na putu prema manje potrošnje, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu. Sljedeći korak je odmicanje od kulture stvaranja otpada.“ – izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP, Davor Škrlec.

„Ako nastavimo ovim tempom, plastični će otpad 2050. godine u oceanima biti prisutan u većoj količini od same ribe. Procjene su da je u svjetskim oceanima preko 150 milijuna tona plastike i Hrvatska, kao zemlja koja živi s morem i od mora, bi trebala biti prva koja će podržati EU u nastojanjima da smanji gomilanje plastike u Jadranu i okolišu. Naša i prethodne generacije su toliko koristile plastiku da se njene čestice pronalaze ljudima u plućima i hrani koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Radi se o problemu koji se samo dijelom može riješiti zakonima i zabranama, no ako svatko od nas ne odluči biti odgovorniji s plastikom, naši unuci će nas jednog dana pitati gdje nam je bila pamet.“ – komentirala je europarlamentarka Biljana Borzan, članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP.

Proizvodi obuhvaćeni novim zakonom čine čak 70 % ukupnog plastičnog otpada u morima / ©AP images/European Union – EP

Više od 80 posto otpada u morima čini plastika

Prema Europskoj komisiji, više od 80 % otpada u morima čini plastika, dok proizvodi obuhvaćeni novim zakonom čine čak 70 % ukupnog plastičnog otpada u morima. Zbog svoje spore razgradnje, plastični se otpad akumulira u morima, oceanima i na plažama u EU i širom svijeta, a njegovi se tragovi često pronalaze u životinjskim vrstama kao što su kornjače, tuljani, kitovi i ptice te ribe i školjke čime prodiru u lanac ljudske prehrane.

Iako je plastika prikladan, prilagodljiv, koristan i ekonomično vrijedan materijal, potrebno je osigurati bolje gospodarenje, recikliranje i ponovno korištenje. Kada se nalazi u otpadu, ekonomski utjecaj plastičnih masa ne obuhvaća samo izgubljenu ekonomsku vrijednost materijala nego i troškove čišćenja i gubitak za turizam, ribarstvo i transport.

Ekovjesnik

 

U prosincu se održava XVII. Međunarodni znanstveno-stručni simpozij gospodarenja otpadom Zagreb 2024.

XVII. Međunarodni znanstveno–stručni simpozij gospodarenja otpadom Zagreb 2024. održat će se  u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu od 9.-11. prosinca 2024. u organizaciji International Solid Waste Association (ISWA), Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom (HUGO), Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta Velika Gorica.