Petrova Gora proglašena prvim hrvatskim Parkom tamnog neba
Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi
Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja je službeno proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark-Sky Association, IDA) i trenutno je prvi i jedini takav park u Hrvatskoj, javlja Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba.
Nakon dugogodišnjih priprema i brojnih astronomskih aktivnosti koje su se na Petrovoj gori u organizaciji Astronomskog društva Beskraj provodile još od 2007. godine, značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg 17. lipnja 2019. godine službeno je proglašen Međunarodnim parkom tamnog neba prema kriterijima Međunarodne udruge za tamno nebo (International Dark-Sky Association, IDA), za sada prvog i jedinog takvog parka u Hrvatskoj.
IDA je osnovana 1988. godine u SAD-u s ciljem promocije očuvanja noćnog neba od svjetlosnog onečišćenja kroz edukaciju javnosti o važnosti zaštite noćnog neba i odgovornoj upotrebi ekološke rasvjete. Poznato je da pretjerano rasvjetljavanje okoliša uzrokuje brojne poremećaje ekosustava, ljudskog zdravlja, sigurnosti te negativno doprinosi klimatskim promjenama.
Oznaka međunarodnog parka tamnog neba predstavlja jedinstven način promocije zaštite noćnog neba na svijetu, no svakako je i posebno priznanje zaštićenom krajobrazu kojim se dobiva dodatna vrijednost i atraktivnost ne samo u smislu zaštite prirode, već i u turističkoj ponudi. Oznaka se dodjeljuje zaštićenim područjima prirode koji imaju iznimno tamno nebo prepuno zvijezda te provode programe popularizacije astronomije, edukaciju javnosti o problematici svjetlosnog onečišćenja te aktivnu promociju i program očuvanja noćnog neba za sadašnje i buduće naraštaje. U Europi je trenutno 15 međunarodnih parkova tamnog neba – čak tri u Mađarskoj, po dva u Engleskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Škotskoj te po jedan u Danskoj, Španjolskoj, Irskoj i Walesu, a od sada i u Hrvatskoj.
Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg se prostire na području Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a njime upravljaju Javna ustanova „Natura Viva“ za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Karlovačke županije, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Sisačko–moslavačke županije te Hrvatske šume kao pravna osoba koja gospodari šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na tom području.
Veliko postignuće uz 20. obljetnicu osnivanja Društva
Pokretač i nositelj procesa prijave značajnog krajobraza Međunarodnim parkom tamnog neba je Astronomsko društvo Beskraj iz Zagreba koje ove godine slavi i 20. obljetnicu osnivanja. Proglašenje parka tamnog neba podrazumijevalo je međusobnu podršku navedenih ustanova i općina s ciljem smanjenja svjetlosnog onečišćenja na području parka i okolice.
Procjenjuje se, naime, da više od 80 % stanovništva Europe više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta. Astronomsko društvo Beskraj navodi kako je Hrvatska jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog onečišćenja u Europi s godišnjom potrošnjom električne energije za javnu rasvjetu po stanovniku dvostruko većom nego u susjednoj Sloveniji. Prema nedavnim mjerenjima, noćno nebo u Zagrebu je tri puta svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga. Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim udaljenostima.
Ipak, u Hrvatskoj još uvijek postoje lokacije s vrlo tamnim noćnim nebom, što je važno ne samo radi očuvanja bioraznolikosti, već i razvoja astroturizma kao jedinstvene turističke ponude tijekom cijele sezone. Proglašenje međunarodnog parka tamnog neba ima veliki značaj za promociju Hrvatske kao destinacije u kojoj se njeguje važnost očuvanja tamnog noćnog neba kao prirodnog ritma izmjene dana i noći.
Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna Vojina Bakića monumentalni je spomenik podignut na Petrovcu, najvišem vrhu Petrove gore / PGStartrails - obrada: RAVNO NOTRAILS
Nebo na Petrovoj gori je 1.5 put svjetlije od prirodnog noćnog neba
Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog onečišćenja smanjen, te predstavlja odličnu priliku za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne astrofotografije na popularnim „star partyima“, a svake se godine u kolovozu organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice, popularne „Suze sv. Lovre“.
Značajni krajobraz Petrova gora i Biljeg jedno je od rijetkih zaštićenih područja u Europi koje njeguje zvjezdano noćno nebo kao posebnu turističku atrakciju. No, mjerenja svjetlosnog onečišćenja na Petrovoj gori pokazuju da je čak i ovdje nebo 1.5 put svjetlije od prirodnog noćnog neba pa će kroz suradnju s obližnjim općinama i implementaciju novog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja biti potrebno puno truda da se spriječi povećanje svjetlosnog onečišćenja na području parka.
Razvoj turizma na hrvatskoj obali potpuno ignorira turistički potencijal tamnog neba
Svjetlosno onečišćenje smanjuje broj vidljivih zvijezda s oko 4.000 na svega 80-ak u gradovima. Od Petrove gore u Hrvatskoj ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit, te neki otoci poput Cresa, Visa, Mljeta i Kornata, no nisu lako dostupne kao Petrova gora. Nažalost, razvitak ljetnog turizma na hrvatskoj obali u potpunosti ignorira turistički potencijal romantičnih šetnji uz more s tamnim nebom prepunim zvijezda i pogledom na Mliječni put, u korist zaslijepljujuće i nepotrebne LED rasvjete te bliještećih reklama. U kontinentalnoj Hrvatskoj jedino dostupno mjesto s tamnim nebom je Petrov vrh u blizini Daruvara koji bi radom i zalaganjem članova astronomskog društva „Kumova slama“ mogao postati sljedeći park tamnog neba (karta svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj).
U Astronomskom društvu Beskraj nadaju se kako će proglašenje parka tamnog neba osvijestiti važnost očuvanja tamnog neba ne samo kao turističkog potencijala, već i zbog zaštite ljudskog zdravlja i cijelog ekosustava koji je tijekom stotina milijuna godina evoluirao uz prirodnu izmjenu dana i noći.
Astronomsko društvo Beskraj / Ekovjesnik