Novo istraživanje pokazalo je da divlje životinje ne reagiraju samo na promjene koje ljudi uzrokuju u njihovim staništima, već i na samu prisutnost ljudi, ponekad na vrlo neočekivane načine.

Prošlog stoljeća, jedan od najupečatljivijih toplinskih valova u Francuskoj zabilježen je u kolovozu 1911. godine. Prije 114 godina Francuska se „pržila“ na iznimno visokim temperaturama – u vrijeme kada klimatske promjene i globalno zatopljenje još nisu bile teme rasprava, ali ni dezinformacija današnjih stručLJaka.

Novo istraživanje objavljeno u časopisu Earth koristi agent-based model i rekonstruira kako su prekomjerna urbanizacija, degradacija ekosustava, društvene promjene i nedostatak međugeneracijskog prijenosa u posljednjih 220 godina doprinijeli smanjenju našeg odnosa s prirodom.

Visoke temperature možda nisu jedini uzrok povećanja broja štakora u gradovima širom SAD-a, ali porast temperatura i sve češći toplinski valovi nedvojbeno su povezani s klimatskim promjenama.

Širom svijeta priroda se smanjuje i nestaje brzinom bez presedana u ljudskoj povijesti, a izumiranje prijeti čak milijunu biljnih i životinjskih vrsta. Glavni uzrok ove tragedije je ljudsko djelovanje, koje sada narušava temelje svjetskog gospodarstva, ostavlja nas bez sredstava za život, dovodi u pitanje sigurnost hrane te drastično pogoršava zdravlje i kvalitetu života ljudi širom svijeta, poručuju vodeći svjetski stručnjaci za biološku raznolikost.

Svjetski se gradovi ubrzano zagrijavaju, a novo istraživanje ukazuje nam kako bismo ih u vrlo bliskoj budućnosti mogli učinkovito hladiti sadnjom stabala. Čini nam se kako je velika većina stanovnika gradova dobila znanstvenu potvrdu onoga što već intuitivno zna.

Planet na kojem živimo neprestano se mijenja, a sada, zahvaljujući znanstvenicima američkog Sveučilišta u Cincinnatiju, možemo vidjeti mapirane prikaze nekih od promjena nastalih tijekom četvrt stoljeća

Američki znanstvenici još jednom upozoravaju da je opasnost od pojave uragana i poplava pojačana globalnim zatopljenjem, a rezultati još jedne studije objavljene u časopisu Nature pokazuju da osim navedenog, na pojačanje oluja djeluje i urbanizacija.

Neugledan prizor visoke i nepokošene trave, divljeg cvijeća i korova ispred amsterdamske željezničke postaje svakako ne izgleda lijepo, ali može biti presudan za rješavanje jedne od najvećih zagonetki zaštite okoliša – misterioznog izumiranja pčela diljem svijeta. Dok znanstvenici zvone na uzbunu zbog alarmantnog pada pčelinjih populacija, raznolikost solitarnih i medonosnih pčela u nizozemskom glavnom gradu, čini se, nikada nije bila veća.

Stabla u urbanim područjima su puno više od same dekoracije. Ona obogaćuju život u gradovima, ublažavaju klimatske promjene i njihove posljedice te spašavaju porezne obveznike od potrošenih milijuna. Pohranjivanjem velike količine ugljika, stabla ublažavaju ionako veliki utjecaj gradova na klimatske promjene.