Okvirna direktiva EU-a o vodama neće se mijenjati
Značajan dan za europske rijeke, jezera i močvarna područja
Povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius potvrdio je potrebu provedbe i provođenja Okvirne direktive o vodama „bez ikakvih promjena“, objavio je Svjetski fond za prirodu (WWF).
Poruka Europske komisije vrlo je jasna: Okvirna direktiva EU-a o vodama je ključan dio europske legislative o zaštiti okoliša te joj nisu potrebne nikakve izmjene.
Ova odluka donijeta je šest mjeseci nakon što je na konferenciji o vodama u Zaragozi u prosincu 2019. zaključeno da Direktiva „uvelike odgovara svojoj svrsi“, čime je temeljem dvogodišnje procjene Komisija potvrdila kako su njeni ciljevi „još uvijek jednako relevantni kao što su bili i u vrijeme kada je ona donijeta“ (22. listopada 2000.) te da se njome „povećao stupanj zaštite vodnih tijela i upravljanja rizikom od poplava.“
Više od 375.000 Europljana i Europljanki je tijekom dvogodišnje procjene Direktive zahtijevalo da se zakon zadrži u svom sadašnjem obliku te da ga vlade država članica EU-a bolje i učinkovitije provode.
Odluku Komisije pozdravili su Svjetski fond za prirodu (WWF), Europski ured za okoliš (EEB), Europski ribolovni savez, Mreža europskih rijeka i organizacija Wetlands International, koje zajedno tvore koaliciju Living Rivers Europe koja je provodila kampanju #ProtectWater s ciljem zaštite Okvirne direktive EU-a o vodama (EU Water Framework Directive - WFD).
Okvirna direktiva o vodama predstavlja jedan od najambicioznijih i najcjelovitijih dijelova zakonodavstva EU-a za zaštitu okoliša, kojim su uspostavljena pravila za zaštitu svih vodnih tijela EU-a, odnosno postavljen cilj postizanja „dobrog stanja“ svih slatkovodnih ekosustava u Europskoj uniji najkasnije do 2027. godine.
60 posto slatkih voda u EU-u trenutno nije zdravo
Podsjetimo, prvotni rok za postizanje navedenog cilja bila je 2015. godina i odnosio se na zaštitu svih oblika vode (površinskih, podzemnih, kopnenih i prijelaznih), obnovu ekosustava u navedenim vodnim tijelima i oko njih, smanjenje onečišćenja u vodnim tijelima i postizanje njihove održive upotrebe od strane pojedinaca i tvrtki.
Trenutno je u „dobrom stanju“ svega 40 posto europskih slatkovodnih ekosustava, a EU mora ispuniti taj cilj kako bi sačuvala svoje vodne resurse i osigurala prilagodbu klimatskim promjenama. Međutim, države članice EU-a su u dosadašnjem razdoblju slabo i neučinkovito provodile Direktivu, a niska razina političke volje nije omogućila da zakon zaživi u praksi.
Osim toga, od pokretanja procjene Europske komisije, Okvirna direktiva o vodama bila je pod znatnim pritiskom grupa poslovnih lobija koje su se zalagale za slabljenje zakonodavstva. Mnoge od tih skupina predstavljaju sektore koji vrše veliki pritisak na slatkovodne ekosustave, uključujući hidroenergiju i industrijsku poljoprivredu. Također, u ožujku ove godine, lobistička organizacija BusinessEurope pokušala je utjecati na razmjenu mišljenja o daljnjem praćenju procjene Direktive koja se odvijala na Vijeću za okoliš, pozivajući na uvođenje manje strogih zahtjeva za zaštitu voda. Većina država članica EU-a izrazila je potporu zaključcima provjere prikladnosti Okvirnoj direktivi o vodama, a neke od njih - uključujući Francusku, Austriju, Dansku i Grčku – zahtijevale su da se Direktiva treba održati u svom sadašnjem obliku.
Europska unija je tako ponovno na putu poboljšanja statusa svojih vodnih resursa kroz potpunu provedbu Direktive. To je svakako vrlo važno jer posljednji podaci Europske agencije za okoliš (EEA) - Europske vode — procjena stanja i pritisaka 2018., pokazuju da čak 60 posto slatkih voda u EU-u trenutno nije zdravo i ne ispunjava standarde Direktive.
S.F. / Ekovjesnik