Udruge zahtijevaju: Krajnje je vrijeme da ministarstvo riješi problem jednokratne plastike!
Osim u zakonodavstvu, problem je i u provedbi mjera što se najbolje vidi na primjeru plastičnih vrećica koje se i dalje besplatno dijele
Zelena akcija poziva Ministarstvo zaštite okoliša i energetike da više ne odugovlači i prenese mjere iz Direktive o smanjenju uporabe određenih plastičnih proizvoda u hrvatsko zakonodavstvo.
U suradnji s udrugama i inicijativama Sunce, Terra Hub, Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF), La Révolution Albatros i „Za Zlarin bez plastike“ - Udruga Tatavaka, aktivisti i aktivistkinje Zelene akcije u srijedu su održali performans ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postavljen je pješčani sat s istekom vremena te transparent „Krajnje je vrijeme! Prihvatite se posla!“.
Okolišne udruge su akcijom apelirale na ministarstvo da žurno propiše zakonske mjere koje bi potaknule značajno smanjenje proizvodnje i potrošnje štetnih jednokratnih plastičnih proizvoda te razvoj sustava ponovne uporabe što će doprinijeti prelasku prema kružnom gospodarstvu.
„Još od prosinca 2018. nismo se pomakli s mrtve točke. Ministarstvo nijemo čeka krajnji rok, dok problemi eskaliraju. Razvidno je da se zavlači zbog pritiska gospodarskih lobija, prvenstveno industrije proizvodnje plastike“, izjavio je Marko Košak iz Zelene akcije. Udruge se također protive spajanju resora gospodarstva i zaštite okoliša u zajedničko ministarstvo. „Iz dosadašnje prakse jasno je da će u takvom ministarstvu zaštita okoliša imati sekundarnu poziciju, a ionako zapostavljen sektor zaštite okoliša i prirode trpjeti dodatne štete“, dodao je Košak.
- Marko Košak iz Zelene akcije i Ivana Kordić iz inicijative „Za Zlarin bez plastike“ - Udruga Tatavaka / Foto: Zelena akcija
Kako bi simbolički ukazale na štete od jednokratne plastike, udruge su ispred ministarstva rasule jednokratne plastične proizvode po plavoj ceradi koja simbolizira Jadransko more. Ono je nedavnim znanstvenim istraživanjem proglašeno jednim od tri najzagađenija u Europi.
„Dokazali smo da se može bez jednokratne plastike, ali trebamo i snažnu zakonsku regulativu. Najveća odgovornost leži na proizvođačima“, istaknula je Ivana Kordić iz inicijative „Za Zlarin bez plastike“ - Udruga Tatavaka. Umjesto prebacivanja krivnje isključivo na potrošače, potrebno je uvesti mjere proširene odgovornosti proizvođača, poput poreza na proizvodnju jednokratne plastike. Istovremeno, treba osigurati financiranje sustava ponovne uporabe.
„Proizvodnja i znatnija uporaba održivih višekratnih proizvoda potaknula bi otvaranje brojnih zelenih radnih mjesta koja su rješenje i za zaštitu prirode i za gospodarstvo. Time bi teza industrije plastike o gubitku brojnih radnih mjesta pala u vodu“, pojasnila je Kordić.
Udruge smatraju da Hrvatska, ako želi pokazati brigu za okoliš i ljude, mora biti ambicioznija od EU. Za desetak plastičnih proizvoda poput slamki, tanjura i pribora za jelo, Direktivom je određeno da od sredine 2021. moraju biti izbačeni iz trgovina. Međutim, i brojni drugi plastični proizvodi završavaju u okolišu te smo svjedoci velikih problema sa zbrinjavanjem plastike u gradovima, pa bi taj popis trebao biti i puno širi.
„Pozivamo budućeg ministra na hitnu i odgovarajuću ambiciju i akciju“, poručio je Marko Košak te dodao: „Taj ministar nikako ne smije biti Tomislav Ćorić koji se umjesto u zaštiti, dokazao jedino u štetama za okoliš i prirodu“.
- Nekoliko udruga i inicijativa predvođenih Zelenom akcijom održalo je performans ispred zgrade Ministarstva zaštite okoliša i energetike. / Foto: Zelena akcija
Osim uređenja zakonodavstva, problem je i u provedbi mjera. To se dobro vidi na primjeru plastičnih vrećica koje se i dalje dijele besplatno, iako su propisane mjere za zabranu.
„Inercija u primjeni vlastitih propisa je nevjerojatna. Većina trgovaca uvela je smiješno neučinkovite mjere koje preporuča ministarstvo, a inspekcija ne reagira na pritužbe građana i građanki. Sporost naših institucija izaziva još veći sram kada pogledamo primjere poput Ruande koja je još 2008. posve zabranila korištenje plastičnih vrećica. Očito je da se može“, zaključila je Kordić.
Ovo je jedna u nizu aktivnosti koje Zelena akcija, kao članica svjetskog pokreta Break Free From Plastic, zajedno s partnerima organizira u kampanji „Srpanj bez plastike“. Udruge najavljuju da će nastaviti vršiti pritisak na ministarstvo da konačno počne raditi svoj posao, surađivati s gradovima i općinama koji su osvijestili problem te educirati građane i građanke da shvate besmislenost i štetnost jednokratne plastike i počnu koristiti višekratne proizvode.
Ekovjesnik