Ove spektakularne rode mnogi Zagrepčani nikad nisu vidjeli
Urbana bioraznolikost
Udruga Biom objavila je fotografije crne rode koje je na potoku Vrapčak, između zagrebačkih naselja Rudeš i Špansko, u jutarnjim satima 19. srpnja snimila Nives Borčić.
Iako u mnogim europskim i svjetskim gradovima nailazimo na sve češće primjere renaturalizacije vrijednih gradskih vodotoka te mijenjanja poimanja urbanističkog planiranja s ciljem očuvanja urbane prirode, u Zagrebu su mnogi gradski potoci već nadsvođeni za potrebe izgradnji novih prometnica, a prema postojećim gradskim planovima i djelomično reguliranom potoku Črnomercu prijeti betoniranje i izgradnja ceste na njegovoj trasi.
Potoci Črnomerec, Kustošak i Vrapčak rijetki su preostali „otkriveni“ zagrebački potoci i prava su oaza urbane bioraznolikosti usred sveopće betonizacije i uništenja zagrebačkih zelenih površina. Kako ističu u Udruzi Biom, noću iz tih potoka krekeću žabe, a danju se na njima mogu uočiti i predivni prizori, poput ove spektakularne crne rode (Ciconia nigra) koju mnogi ljubitelji i poznavatelji ptica nisu nikada vidjeli, a kamoli žitelji grada Zagreba.
Nekoliko stotina parova crne rode gnijezdi se u nizinskim poplavnim šumama te su u pravilu znatno osjetljivije na prisutnost ljudi od srodnih i poznatijih bijelih roda. Crne rode već počinju svoju seobu u Afriku, a zagrebački potoci, koliko god bili kanalizirani i izmijenjeni, ipak im pomažu na tom putu.
Fotografije je snimila Nives Borčić i to 19. srpnja u jutarnjim satima na potoku Vrapčak, između naselja Rudeš i Špansko, a nesvakidašnji posjet crnih roda još nam jednom potvrđuje važnost očuvanja zagrebačkih potoka te njihovog prirodnog okoliša i krajolika kao važnog staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta.
Uz djelovanje klimatskih promjena, zbog zastarjelog načina regulacije vodotoka gradskih potoka te ubrzanog smanjenja urbanih zelenih površina i prave šumske kataklizmu na Medvednici, sve češće ćemo, nažalost, svjedočiti vodenim bujicama i poplavama kakve je Zagreb pretrpio prije nekoliko dana. Njihovim očuvanjem i eventualnim vraćanjem u prirodno stanje ipak možemo obogatiti zagrebačku zelenu infrastrukturu i stvoriti nove oaze urbane bioraznolikosti.
Preostale fotografije možete vidjeti na stranicama Udruge Biom.
- S.F. / Ekovjesnik