Pop-Up biciklističke staze vozače potiču na promjenu!

Što smo naučili tijekom krize koronavirusa? Privremene biciklističke staze utjecale su na velik porast biciklističkog prometa!

Ulaganja u biciklističku infrastrukturu, čak i ona neznatna za uređenje privremenih biciklističkih staza, pokazala su se kao vrlo jednostavan, učinkovit, uspješan i isplativ instrument klimatske politike. Ovu su tvrdnju njemački znanstvenici potvrdili temeljem analize podataka iz 106 europskih gradova.

Tijekom pandemije koronavirusa, i to već nakon njenog prvog vala, mnogi su europski gradovi počeli uređivati improvizirane ili privremene biciklističke staze, kako s ciljem rasterećenja javnog prijevoza, tako i zbog omogućavanja slobodnog i sigurnog kretanja sve većeg broja građana i građanki koji su kao prijevozno sredstvo odabrali bicikl. Novo istraživanje berlinskog Instituta za klimatska istraživanja MCC (Mercator Research Institute on Global Commons and Climate Change) sada je potvrdilo kako se zbog toga sve više ljudi diljem Europe odriče automobila.

Zamišljene kao privremena mjera tijekom prvog zaključavanja u travnju 2020. godine, privremene biciklističke staze sada su dokazale svoju vrijednost i opravdanost te se nastavljaju postavljati u brojnim europskim gradovima. Njemački istraživači prvenstveno su istraživali posljedice uvođenja „Pop-Up“ biciklističkih staza u Berlinu, koji je najjednostavnijim sredstvima kao što su boje i prometni znakovi gotovo preko noći dijelove svojih frekventnih prometnica prenamijenio isključivo za biciklistički promet.

Brzo izgrađene biciklističke staze prava su priča o uspjehu, što je sada pokazala i studija ovog berlinskog istraživačkog instituta i njenog glavnog autora Sebastiana Krausa, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. Naime, prema rezultatima studije, od ožujka do srpnja 2020. godine broj biciklist(ic)a u gradovima s izgrađenim Pop-Up biciklističkim stazama bio je od 11 do 48 posto veći! To su pokazali podaci sa 736 lokacija automatskih brojača prometa u 106 europskih gradova.

„Velike razlike u porastu posljedica su ipak velikog broja različitih čimbenika. Jasno je da su se mnogi zbog krize koronavirusa brzo prebacili na bicikle kako se ne bi vozili u prepunim autobusima“, kaže Sebastian Kraus. „Uz to, na različiti porast utjecali su i čimbenici poput kvalitete lokalnog javnog prijevoza, gustoće naseljenosti, lokacije automatskih brojača prometa, topografije i vremenskih prilika.“

Svega 9.500 eura po kilometru biciklističke staze

U Berlinu ipak postoji određen broj lokalnih političara koji se protive izgradnji privremenih biciklističkih staza, iako još uvijek nisu dostupni svi podaci o posljedicama uvođenja dodatnih 11,5 kilometara biciklističkih staza po gradu. No, sada se rasprava o njihovoj korisnosti može temeljiti na činjenicama, a kako je kazao je koautor studije Nicolas Koch, „nije svrsishodno voditi rasprave o planiranju gradskog prijevoza i klimatskoj politici temeljem nedostatnih podataka.“

S obzirom na rezultate studije, autori savjetuju dodatnu izgradnju jeftinih privremenih biciklističkih staza koje su Grad Berlin stajale svega 9.500 eura po jednom kilometru.

„U mnogim se gradovima pogrešno zanemaruje činjenica da se uz malo uloženog napora i gotovo neznatna financijska sredstva značajno utječe na porast održivih oblika mobilnosti“, rekao je Kraus. Istodobno, Kraus i njegovi kolege ističu i zdravstvene benefite bicikliranja te navode kako prema američkim istraživačima svaki prijeđeni kilometar štedi pola dolara troškova zdravstvene zaštite. To znači da je u gradovima obuhvaćenima istraživanjem godišnje ušteđeno najmanje milijardu dolara.

Autori studije nadaju se kako će porast biciklist(ic)a ostati stabilan, a „može li se takva uzročno-posljedična veza pojaviti i u postpandemijskom vremenu, moglo bi biti predmet daljnjih istraživanja“, kazao je Koch.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Inicijativa „ZA Beograd na biciklima“ ima izvrsnu ideju za Stari savski most

Stari savski most koji beogradska gradska uprava želi ukloniti te na njegovom mjestu sagraditi novi, mogao bi se prenamijeniti i postati novi biciklističko-pješački most. Tako tvrde u Inicijativi „ZA Beograd na biciklima“ koju je pokrenulo udruženje građana novobeogradskih blokova 70 i 70a.

Privremene berlinske biciklističke staze također postaju trajne

Velik broj europskih metropola je tijekom aktualne zdravstvene krize svoja središta najvećim dijelom namijenio prometovanju autobusa te pješaka i biciklista. Najveći gradovi poput Londona, Pariza, Berlina i Milana izvršili su novu prometnu regulaciju i prenamijenili prometne trake za uređenje privremenih biciklističkih staza, tzv. Pop-up Bike Lanes. Te su biciklističke staze u Parizu već postale trajne, a primjer francuske metropole slijedi i Berlin.

Kako je Covid-19 diljem Europe potaknuo ulaganja u biciklističku infrastrukturu

Pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva. Nizozemska i Danska dva su najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile u kojima nije čudno da se nizozemski premijer na posao vozi biciklom te da bicikle javno koriste i članovi danske kraljevske obitelji. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER