Stigao novi toplinski val, najavljene temperature preko 38°C
Prošli je mjesec u većem dijelu Hrvatske bio ekstremno topao i sušan
Ljeto i vrućina, a u četvrtak vrhunac toplinskog vala, upozorava Državni hidrometeorološki zavod. Tijekom najtoplijeg dijela dana preporučuje se držanje hlada, a osvježenje je ujutro i predvečer najbolje potražiti u moru!
U srijedu nas očekuje daljnji porast temperature i početak novog toplinskog vala, za što je izdano i upozorenje DHMZ-a. Kako je izvijestio HRT, val vrućine s temperaturom mjestimice i preko 38 °C ovog će petka prekinuti dolazak manje toplog i manje stabilnog zraka. Kratki lokalni pljuskovi katkad s grmljavinom nekima će donositi olakšanje, a drugima samo sparinu jer će i dalje biti vruće - samo primjerenije srpnju. Manje vrući dani izgledni su i na Jadranu od petka, ali jutarnja se temperatura neće bitnije mijenjati. Kao ni većinom slab do umjeren sjeverozapadni i jugozapadni vjetar. U subotu na sjevernom dijelu nakratko bura, u petak i četvrtak povremeno više oblaka, no ipak će prevladavati sunčano, piše HRT.
Najviše izmjerene temperature zraka u Hrvatskoj od početka mjerenja
Državni hidrometeorološki zavod objavio je podatke o najvišim izmjerenim temperaturama zraka na području Hrvatske za razdoblje od kada postoje mjerenja. Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena u hladu meteorološke kućice i prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), zabilježena je dana 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8 °C.
Vrijednosti s apsolutno najvišim temperaturama zraka (apsolutnim maksimumom) izmjerene na meteorološkim postajama, ovisno o početku mjerenja i uz navedene datume pojave svakog pojedinog maksimuma, možete pronaći ovdje. Apsolutni maksimumi svrstani su u četiri kategorije i to apsolutni maksimum za Hrvatsku, temperature više od 40 °C, temperature od 30 °C do 40 °C i temperature ispod 30°C.
Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su očekivano tijekom dva najtoplija ljetna mjeseca, u srpnju i kolovozu, navodi DHMZ, uz izuzetak Virovitice gdje je apsolutni maksimum od 39,5 °C izmjeren 27. lipnja 1965. Najviše maksimuma izmjereno je tijekom kolovoza 2012. godine, iako se navodi kako je većina meteoroloških postaja počela s radom od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja - od 19. stoljeća, DHMZ ističe postaju u Crikvenici gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928. godine.
Inače, druga najviša temperatura zraka izmjerena je u Starigradu-Paklenici (42,7 °C dana 10. kolovoza 2017.), slijede Karlovac s 42,4 °C (5. srpnja 1950.), Knin s 42,3 °C (10. kolovoza 2017.) i Split Kaštela s 42,2 °C (22. kolovoza 2017.).
U Zagrebu se ističu maksimalne temperature izmjerene dana 5. srpnja 1950. godine i to 40,4 °C na postaji u Maksimiru te 40,3 °C na Griču (mjerenja od 1881.). U Osijeku se mjerenja vrše od 1899. godine, a temperatura od 40,3 °C zabilježena je 1. srpnja 1950. i 24. kolovoza 2012. godine. Riječki apsolutni maksimum od 40,0 °C izmjeren je 19. srpnja 2007. godine, a ista je temperatura zabilježena u Zadru (ZL Zemunik) dana 5. kolovoza 2017.
- Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka i količine oborine za lipanj 2021. / DHMZ
Lipanj 2021. u većem dijelu Hrvatske ekstremno topao i sušan
Kako navodi DHMZ, odstupanja srednje mjesečne temperature zraka za lipanj 2021. u odnosu na razdoblje od 1981.–2010. kreću se u rasponu od 1,8 °C (Makarska i Hvar) do 4,0 °C (Bilogora, Puntijarka i Parg). Posebno se ističe podatak da je na svim meteorološkim postajama temperatura zraka bila značajno viša od prosječne.
DHMZ lipanj 2021. godine ocjenjuje toplim u okolici Makarske te vrlo toplim u široj okolici Slavonskog Broda, većem dijelu Istre, najjužnijem dijelu gorske Hrvatske i južnom Hrvatskom primorju. Ekstremno toplo bilo je u istočnoj Hrvatskoj, osim u okolici Slavonskog Broda, središnjoj i gorskoj Hrvatskoj, sjevernom Hrvatskom primorju te na obali Istre i u Kninu.
Odstupanja količine oborine u lipnju 2021. godine u odnosu na razdoblje od 1981.–2010. kretala su se od 0,2 % višegodišnjeg prosjeka u Šibeniku gdje je oborine bilo tek u tragovima (0,1 mm), do 38 % u Lastovu (13,1 mm), navodi DHMZ. Kao što su u lipnju 2021. zabilježena znatna odstupanja temperature zraka, tako su i količine oborine na svim meteorološkim postajama bile znatno ispod prosjeka.
Tako je lipanj 2021. ekstremno sušan bio u široj okolici Slavonskog Broda, središnjoj Hrvatskoj, gorskoj Hrvatskoj osim u gospićkom području, Istri, sjevernom Hrvatskom primorju i okolici Šibenika. Vrlo sušan bio je u istočnoj Hrvatskoj (osim u okolici Slavonskog Broda), okolici Raba i Gospića, sjevernoj Dalmaciji, sjevernom kopnenom dijelu srednje Dalmacije i na Visu, dok je sušno bilo u srednjoj Dalmaciji (izuzev sjevernog kopnenog dijela i Visa) te južnoj Dalmaciji, zaključuje DHMZ.
Ekovjesnik