250 milijuna eura za provedbu nove biciklističke strategije
Novi plan za 100-postotni biciklistički Pariz
Razvoj nove biciklističke infrastrukture i rješenja za sigurno parkiranje bicikala te daljnje ulaganje u sustav javnih bicikala... Cilj nove pariške biciklističke strategije za razdoblje od 2021.-2026. godine je 100-postotni biciklistički grad.
Novom pariškom biciklističkom strategijom nastoji se povećati sigurnost svih sudionika u prometu te postići veće poštivanje te učinkovitije korištenje i dijeljenje javnog prostora. Mjere uključuju uređenje preglednijih i sigurnijih prometnih križanja, prilaza i nogostupa, edukaciju o pravilima kojih se građani/ke trebaju pridržavati, ali i kažnjavanje njihovog nepridržavanja o čemu će brinuti komunalno redarstvo.
Nakon prve biciklističke strategije za razdoblje od 2015.-2020. godine, u čiju je provedbu uloženo 150 milijuna eura, pariška gradska uprava predstavlja novu petogodišnju strategiju (2021.-2026.), kojom će dodatno učvrstiti novostečenu titulu biciklističke metropole i nastaviti s ulaganjem u izgradnju biciklističke infrastrukture započetim prije 20 godina. U provedbu nove strategije planira se uložiti više od 250 milijuna eura, odnosno čak 100 milijuna eura više u odnosu na sredstva uložena tijekom prvog mandata gradonačelnice Anne Hidalgo.
Impresivna mreža postojećih i novih biciklističkih staza / Izvor: Grad Pariz
Upotpunjavanje biciklističke mreže
Pariz trenutno raspolaže s više od 1000 km biciklističkih staza, uključujući više od 300 km trajnih i 52 km privremenih staza (tzv. „coronapistes“) izgrađenih u vremenu nakon prvog vala pandemije koronavirusa. Potonje će u cijelosti postati trajne, a do 2026. godine planira se izgradnja dodatnih 130 km novih sigurnih i dvosmjernih biciklističkih staza.
Daljnji razvoj pariške biciklističke infrastrukture temelji se na prometnim pravcima duž kojih tek treba izgraditi nove biciklističke staze i to na području samog grada, njegovom metropolitanskom području i u regiji Île-de-France. Time se planira širenje mreže biciklističkih staza i kvalitetnije povezivanje Pariza sa širim područjem grada, odnosno s njegovim susjednim općinama. Mreža Vélopolitain integrirat će regionalne pravce mreže RER Vélo i postati dio mreže Vélopolitain Velikog Pariza, koja će se proširiti izvan užeg područja grada (obilaznice Boulevard Périphérique) s ciljem povezivanja cijele pariške regije. Ostala ulaganja odnose se na širenje biciklističke mreže i povezivanje postojećih staza unutar grada, čime će se bitno skratiti duljina putovanja i udaljenosti između gradskih četvrti i arondismana. Naposljetku, u planu je i poboljšanje postojećih staza čime će se omogućiti sigurno kretanje biciklista po svim ulicama francuske metropole.
© Clement Dorval / Ville de Paris
Dvosmjerne staze i razvoj lokalne mreže
Cilj je izgradnja 450 km dvosmjernih biciklističkih staza do kraja mandata aktualne gradske uprave, od čega je 60 km već izgrađeno. Podizanjem sigurnosti na frekventnim prometnim križanjima, posebice onih na ulazima u Pariz, nastojat će se osigurati bolja povezanost sa susjednim općinama te skratiti duljina putovanja do središta grada. Inače, svaki pojedini projekt razvoja biciklističke mreže raspravlja se u suradnji s Prefekturama policije Grada Pariza i regije Île-de-France, javnim prijevoznicima RATP i Île-de-France Mobilitésa, kao i lokalnim biciklističkim udrugama u okviru zajedničkog biciklističkog odbora.
Prioritet javnom prijevozu, biciklistima i sigurnosti bicikala na gradskim ulicama
Donedavno je cjelokupan promet francuske metropole bio podređen automobilskom prometu i to putem regulacije semafora, no sada se prednost daje javnom prijevozu – autobusima i tramvajima, te biciklistima i to zahvaljujući novom sustavu „zelenog vala“.
Osim toga, ubuduće će se daleko veća briga posvetiti sigurnom parkiranju bicikala na gradskim ulicama jer je dostupnost sigurnog parkinga svakako jedan od odlučujućih čimbenika za korištenje bicikla kao prijevoznog sredstva. Naime, u Parizu je 2020. godine prijavljena 6.631 krađa bicikla, što je povećanje od sedam posto u odnosu na 2019., a čak 81 % građana koji ne žele koristiti bicikl kao glavni razlog navode strah od krađe.
Biciklisti na području Pariza trenutno na raspolaganju imaju 60.000 stalaka za bicikle, kao i 50 sigurnih parkirališta, tzv. véloboxova, u kojima se uz godišnju pretplatu od 75 eura nudi smještaj za 300 bicikala. Nadalje, izgrađene su dvije biciklističke garaže na željezničkim kolodvorima Gare de Lyon (198 mjesta) i Montparnasse (375 mjesta), zatim tri Véligo stanice s ukupno 140 mjesta, a licencirana parkirališta nude mogućnost sigurnog parkiranja dodatnih 1.675 bicikala. Neka od njih opremljena su i punionicama za električne bicikle, čiji je broj u stalnom porastu, a gradska uprava vlasnike stanova potiče u postavljanju sigurnih pakirnih mjesta plaćanjem 50 % ukupne cijene radova.
© Henri Garat / Ville de Paris
Cilj je više od 130.000 novih parkirališnih mjesta
Novom strategijom na javnim se površinama planira postavljanje 30.000 novih stalaka za bicikle, uključujući 1.000 mjesta rezerviranih za teretne bicikle. Nadalje, do 2030. godine u planu je i 40.000 novih sigurnih parkirališnih mjesta u blizini željezničkih postaja i/ili važnih križanja, zatim 10.000 mjesta u javnom prostoru, 50.000 novih mjesta u privatnom sektoru te 1.500 parkirališnih mjesta za službenike Grada Pariza.
Prilikom izgradnje novih i obnove postojećih zgrada uvodi se obveza osiguranja dovoljnog broja parkirnih mjesta za bicikle, što se odnosi i na poslovne prostore i zgrade javne namjene, a predviđa se i uređenje privremenih parkirališta za potrebe velikih javnih događanja.
Sigurnost svih korisnika javnog prostora
Poticanje biciklizma zahtijeva i stvaranje ambijenta prilagođenog tom zdravom i ekološki prihvatljivom načinu kretanja. Prioritet je svakako sigurnost svih korisnika javnih površina, počevši od onih najranjivijih, odnosno pješaka. Kako bi se pridonijelo sigurnosti i slobodnom kretanju svih korisnika, pojačat će se nadzor komunalnih redara koji će imati ovlasti za nadgledanje poštivanja prometnih pravila i korištenja biciklističkih staza, kao i poštivanje prioriteta pješaka od strane biciklista.
Stoga se planira edukacija i podizanje razine svijesti svih sudionika prometa, identifikacija „crnih točaka“ i mjere poboljšanja sigurnosti, kao i kontrola poštivanja prometnih pravila te korištenja biciklističkih staza i parkirališnih mjesta za bicikle. Također, veća se briga namjerava posvetiti osiguranju prometnih križanja i njihove bolje preglednosti te uređenju i održavanju parkirališta za bicikle, postavljanju biciklističke signalizacije, ali i nadgledanju obveze čišćenja i uklanjanja snijega s biciklističkih staza.
S.F. / Ekovjesnik