2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bi izbjegli najcrnji scenarij?

Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ nastao je u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine.

Znamo da je sadašnje znatno povećanje Zemljine temperature izravna posljedica stakleničkih plinova koji proizvode ljudske aktivnosti poput industrije, prometa i poljoprivrede. Više ne možemo poduzeti ništa u vezi s dosadašnjim emisijama stakleničkih plinova koje su dovele do poremećaja kojima danas svjedočimo, no ono što učinimo tijekom narednih desetljeća imat će najjači utjecaj na buduću stabilizaciju klime. Uspijemo li sada smanjiti emisije stakleničkih plinova, još možemo pozitivno utjecati na buduću klimu na Zemlji.

Brzina i opseg klimatskih promjena s kojima se danas suočavamo su bez presedana, a njihovo ubrzanje počelo se događati krajem 20. stoljeća te će se nastaviti bar do 2050. godine. Iz godine u godinu sve više osjećamo posljedice toplinskih valova, suša i poplava u našem svakodnevnom životu, a očekuje se kako će se njihovi učinci povećavati i pogoditi sve europske regije.

Poznato je da Hrvatska uz Češku i Mađarsku spada među tri europske zemlje s najvećim udjelom šteta od ekstremnih klimatskih i vremenskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, a posebno je ugroženo područje uz Sredozemno more u kojem se očekuje mnogo snažnije zagrijavanje u odnosu na ostatak europskog kontinenta. S obzirom da će pregrijane europske metropole, uz naglašen fenomen urbanih toplinskih otoka, tijekom ovog stoljeća doživjeti velike klimatske poremećaje, Parižani će 2050. imati klimu poput današnjeg Istanbula, a londonska klima bit će više nalik na klimu u Barceloni 2000. godine. Možete li zamisliti kako će izgledati život u Zagrebu ili Splitu i drugim hrvatskim gradovima?

Ovaj su film izradili znanstvenici u okviru europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) i to na temelju rezultata najnovijih dostupnih istraživanja, a posebno šestog izvješća 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), kako bi široj javnosti na pristupačan način predstavili klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine. Znanstvenici u filmu pojašnjavaju varijacije u temperaturi i oborinama, kao i ekstremne klimatske događaje s kojima će se stanovnici Europe morati suočiti.

Film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“ pomaže nam u lakšem razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na naše krajolike i stilove života u nadolazećim desetljećima te omogućuje bolje predviđanje potrebi prilagodbe ljudskog društva ovim djelomično neizbježnim klimatskim promjenama.

Film je dostupan na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, a zahvaljujući hrvatskim znanstvenicima od sada ga možete pogledati i na hrvatskom jeziku. U izradi i pripremi ovog filma sudjelovali su hrvatski znanstvenici prof. dr. sc. Danijel Belušić (Geofizički odsjek PMF-a), doc. dr. sc. Nikolina Ban (Sveučilište u Innsbrucku) te dr. sc. Ivan Güttler i Sarah Ivušić (DHMZ).

Podsjetimo, u okviru projekta „CO2GO – Priče o klimi, priče za klimatsku akciju”, koji provode udruge „Tatavaka“ i „La Revoution Albatross“ te inicijativa „Znanstvenici za klimu Hrvatska” nastao je priručnik „Klimatske promjene u Hrvatskoj“. Priručnik sadrži objašnjenja temeljnih pojmova vezanih uz klimatske promjene te osnovne informacije o klimatskim promjenama u Hrvatskoj, a dostupan je putem sljedeće poveznice.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Eurostat: Emisije CO2 iz potrošnje energije u 2021. porasle za više od šest posto

Emisije ugljikovog dioksida nastale izgaranjem fosilnih goriva u EU-u – uglavnom nafte i naftnih proizvoda, prirodnog plina, ugljena i treseta – tijekom 2021. godine, u kojoj su države članice EU-a ukinule većinu mjera za suzbijanje širenje koronavirusa, porasle su za 6,3 % u usporedbi s prethodnom godinom.

Vremenska prognoza za kolovoz 2050. u Francuskoj se ostvarila već u lipnju ove godine

Voditeljica vremenske prognoze francuske nacionalne televizije TF1, Évelyne Dhéliat, „lažnom“ prognozom iz 2014. godine predvidjela je da će zbog globalnog zatopljenja temperature u kolovozu doseći 43 °C. Problem je što se prognoza odnosila na ljeto 2050. godine, a prognozirane temperature zraka nisu bile daleko od onih koje su zabilježene u lipnju 2022.!

Akademik Mirko Orlić: „Ljudski faktor je većim dijelom utjecao na globalno zatopljenje“

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da bi toplinski udari u budućnosti mogli biti sve češći. Akademik Mirko Orlić, geofizičar s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, u Dnevniku HTV-a govorio je o glavnim posljedicama globalnog zatopljenja i ponovio kako se to može ublažiti - smanjenjem emisije stakleničkih plinova te izvlačenjem stakleničkih plinova iz atmosfere.

IPCC: Klimatske promjene su prijetnja našem blagostanju i zdravlju planete

U ponedjeljak 28. veljače objavljen je drugi dio šestog izvješća II. radne skupine Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) koji predstavlja dosad najozbiljnije upozorenje o utjecaju klimatskih promjena na ljude i planet. Kolaps ekosustava, izumiranje vrsta, smrtonosni toplinski valovi i poplave su „neizbježne višestruke klimatske prijetnje“ s kojima će se zbog globalnog zatopljenja tijekom sljedeća dva desetljeća suočiti cijeli planet.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER