Sova ušara pobjednica izbora za Pticu godine 2022.

U izboru je sudjelovalo 338 glasača i glasačica, a ušara je osvojila uvjerljivo najveći broj glasova (59,8 posto)

Vrijedni volonteri diljem Hrvatske već pet godina prate lokalne parove ušara (Bubo bubo), a odabirom ušare za Pticu godine želi se dodatno podizati svijest o svim prijetnjama s kojima se susreće te potaknuti širenje volonterske mreže čuvara ove najveće europske sove, izvijestili su iz udruge Biom.

Uvjerljivom većinom glasova titulu Ptice godine 2022. osvojila je ušara (Bubo bubo). Ornitolozi udruga Biom i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode su u uži izbor, pored ušare, nominirali jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) i glavatu patku (Aythya ferina).

 

Izbor je proveden od 11. veljače do 16. veljače putem mrežne stranice udruge Biom, a od 338 glasača i glasačica koji su sudjelovali u izboru, uvjerljivo najveći broj glasova (59,8 posto) osvojila je ušara.

  • Sova ušara (Bubo bubo) / Udruga Biom

Ušara (Bubo bubo) je druga po veličini vrsta sove u svijetu koja je ime dobila po karakterističnim velikim čupercima na glavi koji podsjećaju na uši (iako s njima nemaju veze). Žive u monogamnim parovima i ptice ostaju zajedno čitav život, a kada uspostave svoj teritorij, njega također ne mijenjaju. Gnijezdi se na liticama, strmcima, kamenolomima, a rjeđe na stablima ili tlu. Hrani se raznolikim plijenom poput kukaca, riba, gmazova, ptica i zečeva što ju čini važnim dijelom ekosustava. Rasprostranjena je duž cijelog priobalja te u Dalmatinskoj zagori, Lici i Gorskom kotaru, a gnijezdi se i na većini otoka, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske lokalno rasprostranjena, najčešće u kamenolomima i njima sličnim staništima. Mnogo je razloga zašto je ugrožena: stradavanje od strujnog udara na električnim vodovima, krivolov, namjerno ili slučajno trovanje. Zbog nestanka stočarstva i poljodjelstva nestaju i otvorena staništa na kojima lovi, a na područjima s razvijenim penjačkim turizmom dolazi do njezina uznemiravanja tijekom gniježđenja. Vrijedni volonteri diljem Hrvatske već pet godina prate svoje lokalne parove ušara, a odabirom ušare za pticu godine želimo dodatno podizati svijest o svim prijetnjama s kojima se susreće te potaknuti širenje volonterske mreže čuvara ove najveće europske sove.

Druge dvije nominirane vrste

Jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) u žargonu neki nazivaju i kraljicom krša jer voli otvorene prostore kamenjara ispresijecane grmljem i drvećem. Rano ujutro može se vidjeti (i čuti) dok se glasa sa suhozida ili isturenog kamenja svojim karakterističnim teritorijalnim zovom. Hrani se uglavnom raznim biljkama, sjemenkama i bobicama, ali i kukcima i njihovim ličinkama. Društvena je i uglavnom obitava na tlu, od opasnosti bježi brzim trkom, a samo u iznimnim okolnostima leti. I gnijezdo radi na tlu, ono je mala nakupina vegetacije dobro skrivena od pogleda. Stanarica je pa ju možemo vidjeti tijekom čitave godine. U Hrvatskoj je prisutna od viših dijelova Istre sve do krajnjeg juga, uključujući i dio otoka. Ipak, vrsta je sve ugroženija zbog gubitaka odgovarajućih staništa. Napuštanjem ruralnih područja, odnosno poljoprivrede i stočarstva, sve više dolazi do zarastanja krških travnjaka i propadanja lokvi. Proglašenjem jarebice kamenjarke za pticu godine podizali bismo svijest o važnosti očuvanja suhih krških travnjaka koji su njezin dom.

  • Jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) / Pixabay

Glavata patka (Aythya ferina) spada u skupinu patka ronilica iz čega nam je odmah jasno kako hranu pronalazi zaranjanjem čitavim tijelom ispod površine vode. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica, a obitava na jezerima i močvarama. Trend populacije je u opadanju, a kao i za većinu vrsta ptica, najveću prijetnju za opstanak vrste predstavljaju promjene u staništu. Promjene u upravljanju ribnjacima i zarastanje močvara, ali i krivolov uvelike smanjuju njezinu brojnost. No to nije jedini problem s kojim se suočava ova vrsta. Postojeće klimatske promjene čine vodene površine slanijima te kao takve postaju neprikladne za gniježđenje glavate patke. Dugogodišnjim prikupljanjem podataka u sklopu najveće volonterske akcije prebrojavanja ptica vodarica u svijetu – International Waterbird Census utvrđeno je kako je broj mužjaka veći u odnosu na ženke. Jedan od sigurnih razloga za takav omjer je činjenica da su ženke lak plijen za predatore tijekom sezone gniježđenja kada sjede na jajima. Proglašenjem glavate patke za pticu godine podizali bismo svijest o ozbiljnim globalnim problemima kao što su promjene u vodenim staništima i klimatske promjene.

  • Glavata patka (Aythya ferina) / Pixabay

Podsjetimo, izbor za pticu godine u Hrvatskoj prvi su put proveli ornitolozi i organizacije koje se bave proučavanjem i zaštitom ptica i prirode 2016. godine, kada je tom titulom proglašena bregunica (Riparia riparia). Izbor je ponovno održan 2018. godine, koja je proglašena godinom čigre, s fokusom na crvenokljunu čigru (Sterna hirundo) i malu čigru (Sternula albifrons). Ptica godine 2019. bila je prepelica (Coturnix coturnix), dok je kao Ptica godine 2020. izabrana zlatovrana (Coracias garrulus). Sudjelovanje u izboru Ptice godine prvi je put široj javnosti bilo otvoreno 2021. godine u želji da što širi krug ljudi osvijesti potrebu dobrobiti ptica, njihovih staništa i očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj. Tako je 2021. za Pticu godine izabrana lastavica (Hirundo rustica).

  • Lastavica (Hirundo rustica) je dobro poznata i raširena vrsta kojoj, nažalost, brojnost opada niz godina uslijed smanjenja broja letećih kukaca kojima se hrani. Pad brojnosti lastavičinog plijena posljedica je pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi u proteklih pedeset godina, kao i česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima. / Udruga Biom
Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva. Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet. Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zašto su u dva zadarska parka namjerno ostavljene nepokošene površine?

Javna ustanova Natura Jadera i komunalna tvrtka Nasadi d.o.o. Zadar provode aktivnost „Neka parkovi zazuje“ s ciljem podizanja svijesti o važnosti oprašivača. U Perivoju Vladimira Nazora i Perivoju Vrulje namjerno su ostavljene manje nepokošene površine čime je osigurana cvatnja divljeg cvijeća potrebnog za prehranu raznolikih „zujalica“, vrijednih oprašivača.

Glasajte za Pticu godine 2022.

Udruga Biom poziva vas da se priključite izboru za Pticu godine 2022. u kojem svoj glas možete dati jednoj od tri nominirane - sovi ušari (Bubo bubo), jarebici kamenjarki (Alectoris graeca) ili glavatoj patki (Aythya ferina).

Lastavica je uvjerljiva pobjednica izbora za Pticu godine 2021.

Lastavica (Hirundo rustica) je dobro poznata i raširena vrsta kojoj, nažalost, brojnost opada niz godina uslijed smanjenja broja letećih kukaca kojima se hrani. Pad brojnosti lastavičinog plijena posljedica je pojačanog korištenja pesticida u poljoprivredi u proteklih pedeset godina, kao i česti slučajevi uništavanja njihovih gnijezda koja često rade na mjestima koja ne odgovaraju ljudima.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER