Program uz izložbu „Blago pod površinom Kvarnera“ završava s dva zanimljiva predavanja
Popratni program uz izložbu „Blago pod površinom Kvarnera - mekušci u kvarnerskom podmorju“ u Prirodoslovnom muzeju Rijeka održava se do 12. svibnja 2022.
U sklopu popratnog programa uz izložbu „Blago pod površinom Kvarnera - mekušci u kvarnerskom podmorju“, dr. sc. Milena Mičić i Marko Peračković, mag. ing. arh. će u Prirodoslovnom muzeju Rijeka u četvrtak 12. svibnja održati dva zanimljiva predavanja.
Predavanja će se održati u poslijepodnevnim satima i to:
- u 18:00 sati: Marko Peračković, mag. ing. arh., Riječki akvarij
- u 18:30 sati: dr. sc. Milena Mičić, Aquarium Pula, od početaka do današnjih dana
Uoči predavanja, u nastavku prenosimo uvodni tekst Milvane Arko-Pijevac, autorice izložbe i muzejske savjetnice Prirodoslovnog muzeja Rijeka:
Riječki akvarij, da ili ne?
Rijeka kao lučki grad pomorske tradicije ima svoju povijest realizacija i više inicijativa izgradnje akvarija. Sredinom 19. st., usporedno s razvojem prirodnih zanosti u Europi, riječko područje bilo je interesom istraživanja znanstvenika raznih prirodoslovnih specijalnosti (geologa, hidrogeologa, oceanografa, botaničara, zoologa, geografa i meteorologa). Od 1868. Rijeka je pod mađarskom upravom i 1869. osniva Stalnu mađarsku komisiju za znanstveno istraživanje mora. Tada je zabilježeno i više ideja izgradnje akvarija. U 1896. godini profesor Matisz i Kankowszky planiraju izgradnju ribnjaka i terarija u parku na Mlaci, 1904. planirana je i izgradnja akvarija kraj luke Barros, a na Školjiću je izgrađen privatni akvarij s dvanaest morskih bazena i šest bazena sa slatkom vodom. U 1904. godini osniva se Mađarska biološka postaja smještena u zgradi današnje Lučke uprave.
Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata i oslobođenja Rijeke 1945. pokreće se inicijativa i donosi odluka o osnivanju akvarija u Rijeci. Dana 19. rujna 1945. svim Odjelima Gradskog N.O. dostavljen je dopis za pomoć u realizaciji akvarija koji će biti izgrađen na modernim bazama i koji će Rijeci povratiti ustanovu na koju će sva radnička masa biti ponosna. Nakon šest mjeseci, Mario Rossi, ravnatelj Prirodoslovnog muzeja u Rijeci 1. svibnja 1946. otvara Prirodoslovni muzej s akvarijem u zgradi gdje se i danas nalazi Muzej. Ribarstvena stanica 1951. pokreće inicijativu izgradnje Jadranskog akvarija u Rijeci na čelu s direktorom Viktorom Križancem i naručuje Idejni projekt izgradnje Jadranskog akvarija u Rijeci. Idejni projekt s maketama i smještajem akvarija na vrhu Delte izradili su inženjeri Kolacio i Sila. Nekoliko godina kasnije drugi idejni arhitehtonski projekt akvarija na Delti izradio je 1962. Arhitektonski biro Vincek iz Zagreba s projektantima Čičin–Šainom i Silom. Integracijom Ribarstvene stanice Rijeka i Prirodoslovnog muzeja Rijeka 1964. inicijativa za izgradnjom akvarija u Rijeci prenosi se na Prirodoslovni muzej. Tek 1998. godine Prirodoslovni muzej Rijeka otvara novi dio stalnog postava, a u prizemlju zgrade Muzeja otvara se Akvarij multimedijalni centar. U 2017. godini mladi arhitekt Marko Peračković izrađuje diplomski rad na temu „Idejno rješenje akvarija u Rijeci“. Na predavanjima će se govoriti o mogućim modelima realizacije akvarija od sufinanciranja putem EU fondova do poduzetništva.
Podsjetimo, na izložbi „Blago pod površinom Kvarnera - mekušci u kvarnerskom podmorju“ u Prirodoslovnom muzeju Rijeka prikazana je biologija i ekologija mekušaca, njihova rasprostranjenost i ugroženost u kvarnerskom području s isticanjem važnosti ove skupine organizama u funkcioniranju morskog ekosustava, kao i važnosti u kulturi čovjeka, od prehrane, korištenja kao platežnog sredstva do značaja u religiji, umjetnosti i posebno danas u medicini. Popratni program Prirodoslovnog muzeja Rijeka i njegove izložbe o morskim mekušcima sastoji se od stručno vođenog obilaska izložbe, tematskog stručnog vodstva Riječkom ribarnicom i jednim dijelom grada Rijeke, predstavljanja kataloga izložbe, predavanja, radionice, modne revije i dodatne izložbe. Više informacija dostupno je ovdje.
O predavačima:
Milena Mičić je rođena 27. veljače 1965. u Puli. Nakon srednje škole, upisuje studij biologije na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani. Nakon diplome, 1989. godine, zapošljava se u Centru za istraživanje mora u Rovinju, Instituta “Ruđer Bošković”. Postdiplomski studij iz područja oceanologije završava 1992. godine te upisuje doktorski studij kojeg i završava 1999. godine. Već 2000. godine osniva svoju tvrtku “Aquarium Puntižela” te uz znanstveni rad u Institutu, otvara manji akvarij kraj Pule te započinje svoju karijeru popularizacije znanosti. Nakon habilitacije u Institutu, preimenuje tvrtku u Aquarium Pula i seli se u utvrdu Verudela u kojoj od tada stvara harmoniju prikaza morskog svijeta Sredozemlja sa 130 godina starom Austro-Ugarskom utvrdom. Osniva udrugu “Morski obrazovni centar Pula” kao i Centar za zaštitu morskih kornjača. 2006. godine postaje punopravni član europskih akvarijskih kuratora. Primila je i niz nagrada kao što je “Poduzetnica godine” i “Istrijana”, a nagradu za dugogodišnji rad od strane Svjetske organizacije za samoodrživost akvarija prima certifikat “Prijatelj mora”.
Marko Peračković je rođen 17. ožujka 1987. u Rijeci. Nakon završene klasične gimnazije, upisuje studij arhitekture na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, koji završava 2016. godine u klasi prof. Janeza Koželja. Diplomskim radom na temu „Idejno rješenje akvarija u Rijeci“, uz posebnu pohvalu komisije, 2017. godine za najuspješniji rad dobiva studentsku Prešernovu nagradu, prestižno priznanje na području umjetnosti i kulture u Republici Sloveniji. Nakon studija, zapošljava se u struci te ostvaruje niz zamijećenih projekata poput kuće za odmor M na Jadriji kod Šibenika te izgradnje novog korporativnog sjedišta tvrtke Iskon u Zagrebu. Živi i radi u Rijeci.
Prirodoslovni muzej Rijeka / Ekovjesnik