Zoran Vakula: Pred nama je vrući kolovoz, ali i topla i suha jesen
U očekivanju klimatske ocjene Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za srpanj 2022.
Glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je dugoročnu prognozu prema kojoj nas očekuje uglavnom topao kolovoz s ispodprosječnom količinom kiše, dok bi se slična situacija mogla nastaviti na jesen pa čak i na zimu.
„Kao što se moglo i očekivati nakon mnogobrojnih suhih, pretežno sunčanih i vrućih dana, ovogodišnji je srpanj diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao. Štoviše, jedan od najtoplijih u znanoj povijesti službenih mjerenja, koja je na nekim meteorološkim postajama DHMZ-a počela još sredinom 19. stoljeća“, navodi Zoran Vakula u dugoročnoj prognozi objavljenoj na HRT-u.
Zasad bez apsolutnih temperaturnih rekorda
Na splitskom Marjanu srednja temperatura zraka ovog je srpnja na četvrtom mjestu u nizu najviših, odmah iza one 2015., 2012. i 1950. godine, dok je u Dubrovniku i zagrebačkom Maksimiru topliji srpanj od ovogodišnjega bio samo 2012. i 2015. godine. Vakula ističe kako je ovogodišnji srpanj u Kninu drugi najtopliji od rekordnog srpnja iz 1950. godine, kao i u Rijeci i na Zavižanu, gdje su rekordi izmjereni 2015. godine, te na zagrebačkom Griču na kojem službena travanjska srpanjska mjerenja postoje još od 1862. godine.
„Potvrde li klimatolozi DHMZ-a, u Šibeniku je ovog srpnja izjednačen rekord iz 2015. godine - 28,0 °C, a u Krapini će od ove godine vjerojatno najviša srednja srpanjska temperatura zraka biti 23,1 °C!“ – navodi Vakula.
Osim toga, u mnogim je mjestima pojedinih dana zabilježena najviša dnevna temperatura zraka, primjerice u Splitu za 4. srpnja, u Zagrebu za 23. srpnja, a u Kninu za čak tri dana - 22., 24. i 25. srpnja. Iako se ta mjerenja tek trebaju službeno potvrditi, „apsolutni temperaturni rekordi nisu se dogodili, a nadajmo se i da neće“, navodi Vakula te dodaje kako će zbog toga službene klimatološke ocjene biti podjednake kao i za lipanj: „ekstremno toplo“, a samo ponegdje malo manje – „vrlo toplo“.
Novi toplinski val na samom početku kolovoza
„Nakon srpnja, te po mnogo čemu većinom još ekstremnijeg lipnja, već sada se može gotovo pa tvrditi kako će se ostvariti prognoze iznadprosječno toplog ljeta. Naime, i prognoze za kolovoz daju prilično veliku vjerojatnost za njegovu iznadprosječno visoku srednju mjesečnu temperaturu zraka“, piše Zoran Vakula.
Najtoplije će biti u prvom tjednu kolovoza, tijekom kojeg nam se valja prilagoditi novom toplinskom valu koji može utjecati na zdravlje, i to ponegdje već od četvrtka te gotovo diljem Hrvatske tijekom mnogima zbog praznika produljenog vikenda.
Nedostatak kiše u kolovozu
„U drugom i četvrtom kolovoškom tjednu povećava se vjerojatnost za nestabilnije i manje vruće dane, gdjekad i 'samo' tople, uz temperaturu zraka uglavnom oko prosječne, a ponovno znatnije pozitivno odstupanje od višegodišnjih srednjih vrijednosti u većini je Hrvatske vjerojatnije u trećem tjednu kolovoza", prognozira Vakula.
Svakako, ove prognoze nisu pouzdane kao one za prvih tjedan dana i promjene su još moguće, a uobičajeno nepouzdanije su prognoze oborina. Međutim, ako se trenutačno najvjerojatnije prognoze ostvare - i dalje ćemo se suočavati s nedostatkom kiše.
Tijekom jeseni moguć nastavak topline i manjka oborine
„Sudeći prema dugoročnijim prognozama - manjak oborine vjerojatno ćemo imati i u prvim jesenskim mjesecima, a u većini Hrvatske povećana vjerojatnost za kišovitiji mjesec od prosjeka je tek u studenome. Do tada je umjerena do čak velika vjerojatnost i za mjesece toplije od prosjeka“, navodi Vakula.
„Prognoze za zimu još su manje pouzdane od onih za jesen, ali daju nadu da će temperatura zraka djelovati na barem malo ublažavanje prema ekonomskim prognozama prilično velikih troškova za grijanje“, zaključuje Zoran Vakula.
U Njemačkoj vrijeme u srpnju više mediteransko nego tipično srednjoeuropsko
Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst – DWD) objavila je priopćenje u kojem navodi kako je, uz nekoliko „osvježavajućih dana“, vrijeme u srpnju bilo više mediteransko nego tipično srednjoeuropsko. Sve u svemu, srpanj 2022. bio je vrlo topao, suh i sunčan, izvijestio je DWD nakon prve procjene rezultata sa svojih 2000 mjernih postaja. Prosječna temperatura u srpnju 2022. iznosila je 19,2 °C, što je 2,3 stupnja iznad vrijednosti međunarodno važećeg referentnog razdoblja od 1961. do 1990. U odnosu na sadašnje i toplije razdoblje od 1991. do 2020. odstupanje iznosi 0,9 stupnjeva. Nakon vrlo toplog lipnja sjeverozapadni vjetrovi su tijekom prve dekade srpnja donijeli kratko osvježenje, no vrućina se brzo vratila i kulminirala s ponegdje izmjerenim temperaturama višim od 40 °C. Čak su i na Baltičkom moru izmjerene temperature više od 38 °C. Ukupno su zabilježena 29 dana s maksimalnim vrijednostima ≥ 25 °C, dok su s druge strane u istočnim niskim planinskim lancima 17. srpnja izmjerene jednoznamenkaste vrijednosti.
U prosjeku je u Njemačkoj palo manje od polovice uobičajene količine oborina – oko 35 litara po četvornom metru (l/m²) u odnosu na 78 l/m² za referentno razdoblje 1961.-1990. U usporedbi s razdobljem 1991.-2020., ukupno je u srpnju palo svega 40 posto uobičajene količine oborina. Više oborine bilo je ponajviše na sjeveru, a više od 100 l/m² u južnom podnožju Alpa. U Porajnju-Falačkoj (Rhineland-Pfalz), Saarlandu i Hessenu zabilježeno je manje od 5 l/m². Suša i vrućina uzrokovali su brojne poljske i šumske požare, a izgorjelo je na stotine hektara šume, između ostalog u Brandenburgu i Saskoj Švicarskoj (Sächsische Schweiz) na istoku zemlje.
Državna meteorološka služba Republike Slovenije (ARSO) priopćila je danas kako su tri najtoplija mjeseca u povijesti mjerenja u Ljubljani prema kriteriju srednje mjesečne temperature srpanj 2022. (24,4 °C), srpanj 2015. (24,3 °C) i kolovoz 2003. (24,2 °C).
Podsjetimo, prema priopćenju francuske nacionalne meteorološke službe Météo-France, osim po ekstremnim vrućinama i katastrofalnim požarima, zbog izuzetno malih količina oborina ovogodišnji srpanj će se u Francuskoj „vrlo vjerojatno“ pamtiti i kao najsušniji srpanj još od 1959. godine.
S.F. / Ekovjesnik