Počeo projekt „Still Water Revival“ za obnovu bunara i lokvi na krškim planinama

Projekt vrijedan 664.910 eura trajat će tri godine, a partneri na projektu su Udruga Dragodid, PP Biokovo, NP Sjeverni Velebit, PP Učka, Hrvatske šume i Udruga Biom

Vodena tijela na hrvatskim krškim planinama žarište su bioraznolikosti, no posljednjih desetljeća izložena su propadanju. Pokrenut je novi projekt kojim će se ovaj proces pokušati preokrenuti.

Započela je provedba novog projekta „Still Water Revival - Restoring and conserving still water ecosystems of Mediterranean karst mountains“ za obnovu lokvi i bunara na hrvatskim krškim planinama. Slatkovodni ekosustavi na Biokovu, Dinari, sjevernom Velebitu i Učki bit će obnovljeni kako bi se podržalo očuvanje bioraznolikosti, kao i ljudske aktivnosti na ovim područjima.

Projekt je vrijedan 664.910 eura, a financira se iz inicijative Donors’ Initiative For Mediterranean Freshwater Ecosystems. Partneri na projektu organizacije su koje upravljaju ovim područjima ili imaju iskustva u obnovi lokvi i bunara - Udruga 4 grada Dragodid, Javna ustanova Park prirode Biokovo, Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit, Javna ustanova Park prirode Učka, Hrvatske šume te Udruga Biom. Projekt će trajati tri godine - od travnja 2022. do kraja ožujka 2025. godine.

Vodena tijela na krškim planinama nastajala su većinom kroz čovjekovu aktivnost, s obzirom da su bili izvor vode za čovjeka i njegovu stoku, ali su ujedno i žarišne točke bioraznolikosti kao izvor vode za divlje vrste na ovom području. No, opstanak im je ugrožen! Ovi ekosistemi visoko su ovisni o održavanju pa su zbog dugogodišnjeg neodržavanja i neadekvatnog korištenja danas velikim dijelom gotovo posve zapušteni.

Posljednjih nekoliko desetljeća planinski dijelovi Hrvatske suočeni su s napuštanjem tradicionalnih stočarskih praksi, ruralna područja pogođena su iseljavanjem. Uslijed ovih procesa lokve i bunari ostaju bez prikladnog upravljanja i korištenja te su prepušteni sukcesiji i konačno nestajanju. Posljedica tog trenda je gubitak bioraznolikosti zbog utjecaja koji ovi ekosistemi imaju na vrste kao što su vodozemci i vodeni kukci, kao i na vrste koje ih koriste kao izvor vode za piće. 

Gubitak lokvi i bunara utječe i na stočare jer otežava uvjete za držanje stoke na udaljenim područjima jer je voda kao presudan resurs sve nedostupnija. Osim što nedostatak vode uzrokuje nestanak stoke s planina, posljedično izostanak ispaše dovodi do sve brže sukcesije i zarastanja travnjaka čime ovo stanište nestaje te se time smanjuje bioraznolikost.

Projekt „Still Water Revival“ bavi se svim ovim izazovima te donosi rješenja kroz strateški pristup, procjenu aktualnog stanja ovih ekosistema, razvoj metodologije za određivanje prioriteta te konačno kroz obnovu onih lokvi i bunara za koje se utvrdi da predstavljaju najviši prioritet.

Projektno partnerstvo garantira održivost, pokriva različite potrebe i jurisdikcije, te osigurava stručnost u provedbi projekta. Nacionalni parkovi i parkovi prirode kao i Hrvatske šume kao različiti sustavi upravljanja zemljištem pružit će perspektive na različite prakse upravljanja zemljištem kao i na pravila koja se mora slijediti u zaštićenim područjima. Uprave parkova kao i nevladine organizacije njeguju dobru suradnju s lokalnim dionicima te su u mogućnosti u suradnji s njima osigurati dugoročnu održivost lokvi i bunara, što će biti korisno i za lokalnu zajednicu.

Udruga Dragodid će osigurati da se pri obnovi suhozida u obzir uzmu svi aspekti očuvanja kulturnog nasljeđa te će pružiti ekspertizu u prikupljanju prostornih podataka. Biom će pružiti ekološku i biološku ekspertizu, kao i stručnost u upravljanju divljim vrstama i staništima te planovima upravljanja.

U sklopu projekta bit će razvijen caretaker program kojim se želi potaknuti aktivnu uključenost lokalnih dionika u skrb nad vodenim tijelima na njihovom području. Lokalne organizacije i škole s okolnog područja Dinare, Biokova, Velebita i Učke bit će pozvane da se uključe u projekt. Nakon što budu obučeni - učenici, planinari, lovci i drugi dionici - uključit će se u monitoring i upravljanje obnovljenim lokvama i bunarima. Vodena tijela na krškim planinama nastala su i održavana su upravo zahvaljujući lokalnim zajednicama. Kroz projekt se želi i osposobiti lokalno stanovništvo za njihovo održavanje kako bi se osiguralo dugoročnu održivost obnovljenih vodenih tijela, zaključuju u Udruzi Biom.

Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Žirje: Projekt (Za)Zeleni otok

VEZANE VIJESTI

Beč je dobio svoj stoti park!

Više zelenila i hlada te prostora za rekreaciju i provođenje slobodnog vremena u 22. bečkom okrugu Donaustadt. Otvoren je stoti bečki park koji se prostire na površini od tri hektara, a prilikom njegovog uređenja realizirane su ideje, prijedlozi i želje više od 400 građana i građanki austrijskog glavnog grada.

U Splitu predstavljena nacionalna kampanja „Poslušaj glas prirode“

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja održalo je javno događanje u Splitu, kao dio kampanje „Poslušaj glas prirode“, čiji je cilj promijeniti svijest javnosti te potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika u pogledu zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti

Proglašen Park prirode Dinara

Najmlađi hrvatski park prirode prostire se na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, i to na ukupnoj površini od 63.052 hektara što ga čini najvećim područjem parka prirode nakon Parka prirode Velebit

Žirje: Projekt (Za)Zeleni otok

Lokve, prirodnog ili umjetnog postanka, iznimno su važne za osiguravanje dovoljnih količina vode za različite potrebe otočnog stanovništva. Njihova važnost još je veća u sredinama u kojima je voda ograničen resurs, primjerice, na otoku Žirju i mnogim drugim sredinama koje ovise o kišnici ili brodovima vodonoscima.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER