„CREATE the future we need“: Prošlo je vrijeme za upozorenja, vrijeme je za akciju!

U Splitu održana Kick-Off konferencija Interreg Italija-Hrvatska projekta „CREATE - Climate REsponses for the AdriaTic rEgion“

Na Mediteranskom institutu za istraživanje života (MedILS) u Splitu je 20. listopada održana početna konferencija Interreg klaster projekta „CREATE - Climate REsponses for the AdriaTic rEgion“ Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), koji je rezultat suradnje vodećih hrvatskih i talijanskih institucija te organizacija koji djeluju na području klimatskog istraživanja i prilagodbe duž jadranske obale.

U uvodnom govoru, znanstvenica Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo - organizatora konferencije, upozorila je kako je prošlo vrijeme za upozoravanje i došlo vrijeme za akciju: „Stvar na Sredozemlju je za nijansu gora nego u ostatku svijeta. Mijenja se temperatura mora i zraka, salinitet raste, evaporacija raste, razina mora raste. Kiselost mora, koja je tihi ubojica, isto raste. Ovo ljeto je temperatura Jadrana, na 1200 metara dubine, bila gotovo 15 stupnjeva u kolovozu!“

  • Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo / CREATE

Daria Povh Škugor, viša voditeljica programa u UNEP/MAP-ovom Centru za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija (PAP/RAC) naglasila je kako pozitivnih pomaka ima, ali da nisu dovoljni: „Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija te gradovi Kaštela i Vodice već su napravili Obalni plan pa postajemo jedna od naprednijih zemalja po integralnim planovima upravljanja obalnim područjem na svijetu. Predvode Francuska i Velika Britanija, ali u provedbu planova moramo se aktivnije uključiti ako želimo potaknuti stvarne promjene. Ima posla za svakog od nas!“ Dodala je i da u Dalmaciji imamo sreću što su naše obale strme, ali i nesreću što gradimo previše, rašireno i tik uz more. „Maknite se od mora i ostavite mjesta moru.“ – apelirala je.

Tijekom konferencije, kojoj su se priključili i talijanski stručnjaci, često se naglasak stavljao na približavanje znanstvenih spoznaja građanima, a Martina Baučić, s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, plastično je objasnila rizike s kojima se suočavamo već danas. „Dioklecijanova palača je već sada ispod razine mora, neovisno o klimatskim promjena, a s njima se približavamo situaciji Venecije. U Kaštelima je 600 objekata do metra nadmorske visine! Morske oluje u kombinaciji s bujičnim vodama utječu na to da već sada imamo plavljenja obale i bez klimatskih promjena. Štete su ogromne i svi smo toga svjesni!“

  • Sudionice i sudionici Kick-Off konferencije Interreg Italija-Hrvatska projekta „CREATE - Climate REsponses for the AdriaTic rEgion“ / CREATE

Izloženost Splita klimatskim promjenama komentirala je Gabrijela Medunić-Orlić iz Udruge Sunce, kritizirajući nelogičnosti u pristupu problemu: „Strategija grada Splita planira zelene krovove na Sveučilištu, a istovremeno imamo umjetnu travu na prostoru Kampusa! Nije problem što samo građani nisu osviješteni, nego po ovom pitanju imamo i znanstvenike koji nisu dovoljno educirani. Split mora održati postojeće zelene površne, a često se događa da se namjerno zapuštaju parcele kako bi građani zaključili da je bolje da nešto izgradimo, nego da imamo deponij.“

Giorgio Filomena, predstavnik talijanske regije Marche, predstavio je neke od prilagodbi klimatskim promjenama koje su predvidjeli kroz svoj Obalni plan, kao što su različite strukture za obranu od poplava, zaštitili su plaže uvodeći obavezan odmak gradnje od 100 metara, prvi put će koristiti sedimente s morskog dna, kao i određene nanose iz riječnih područja za dohranu plaža.

Samostalna arhitektica, Elena Farnè, govorila je o suradnji s građanima prilikom programa Rebus: „U slučaju grada Medicine smo radili na području ruševnih kuća i zapuštenih dijelova grada. Teško je bilo boriti se s građanima jer smo smanjili parkirališta za 15 %. Ipak, kada smo realizirali vrtove s prirodnim hladom, u kojima su se mogli družiti, shvatili su što smo htjeli postići i bili su zadovoljni.“

Piero Pelizzaro iz Grada Bologne upozorio je kako nam rat u Ukrajini ne smije biti izlika za inerciju pri borbi za ublažavanje klimatskih promjena: „Došlo je do propasti energetskih politika, a nije rat tome uzrok, već su nam generalno zakazale energetske politike u području obnovljive energije. Novca ima, samo ga treba pametnije trošiti.“ – zaključio je Piero Pelizzaro, direktor Odjela za Europu i međunarodne odnose Grada Bologne.

Nakon iznošenja problema i do sada primijenjenih rješenja u sklopu konferencije, Mislav Kovač iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, istaknuo je kako u Programskom razdoblju 2021.-2027. Hrvatska ima na raspolaganju oko devet milijardi EU sredstava, od čega je 2,081 milijardi općenito za okoliš, odnosno 407 milijuna eura baš za prilagodbu klimatskim promjenama. „Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, javna vodoopskrba, pročišćavanje otpadnih voda su prioriteti.“ – istaknuo je Kovač.

Koordinatorica projekta, Margaretha Breil, naglasila je kako je projekt CREATE osmišljen kao zajedništvo projekata koji su ranije ostvareni, kako bi prenijeli rezultate zainteresiranim stranama. Radit će, dodaje, kroz čitav niz događanja, do lipnja sljedeće godine pa prezentirati rezultate na završnoj konferenciji u Veneciji, a sve s ciljem širenja spoznaja o potrebi za djelovanjem.

  • Hrvatski projektni tim / CREATE

Cilj konferencije „CREATE the future we need“ bila je razmjena iskustava regionalnih i lokalnih vlasti, razvojnih agencija, akademskih i poslovnih zajednica, nevladinih organizacija i šire javnosti, kako bi se uspostavile odgovarajuće mjere zaštite za suočavanje s trenutnim i očekivanim klimatskim promjenama u Jadranskoj regiji. Dana 21. listopada održan je i „Governance workshop“, odnosno radionica za predstavnike priobalnih jedinica lokalne samouprave, koji su razgovarali o održivom upravljanju i nadohrani plaža te iskustvima i izazovima s kojima se susreću u procesu provođenja Plana upravljanja obalnim područjem Splitsko-dalmatinske županije.

PAP-RAC - Priority Actions Programme/Regional Activity Centre / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

WWF: I moru treba odmor!

Ne promijenimo li svoje navike, more će ubrzo biti prazno. Populacije riba drastično opadaju zbog pretjeranog izlova, onečišćenja plastikom i drugih štetnih ljudskih praksi, upozorava Svjetski fond za prirodu (WWF).

Utječu li snažni ljetni pljuskovi na kvalitetu mora za kupanje?

Istraživanje je pokazalo da nakon ekstremnih kiša dolazi do blagog povećanja bakteriološkog zagađenja mora, no riječ je o toliko niskim vrijednostima da je more na omiškim plažama i dalje unutar parametara kategorije mora izvrsne kakvoće.

Inovativna rješenja za održivost Jadranskog mora

Upotreba suvremene tehnologije olakšat će donošenje odluka o upravljanju Jadranskim morem, s posebnim naglaskom na politike koje se odnose na ribarstvo i klimatske promjene. Tema je to konferencije na kojoj možete besplatno sudjelovati 27. i 28. travnja 2021. putem aplikacije Zoom.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER