Od 2028. godine sve nove zgrade moraju imati nulte emisije

Zastupnici podržali plan za klimatski neutralan sektor zgrada do 2050.

Europski parlament je na svojoj plenarnoj sjednici 14. ožujka usvojio nacrt mjera za povećanje stope energetske obnove i smanjenje potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova.

Zastupnici su na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u utorak raspravljali i glasali o nacrtu mjera za značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnju energije, što je preduvjet za postizanje klimatske neutralnosti građevinskog sektora do 2050. godine. Kako bi se to postiglo, predloženom revizijom Direktive o energetskim svojstvima zgrada žele se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova i potrošnja energije u sektoru zgrada u EU-u do 2030. Drugim se ciljevima želi postići povećanje stope energetske obnove neučinkovitih zgrada i poboljšanje razmjene informacija o energetskim svojstvima.

Ciljevi smanjenja emisija

Od 2028. godine sve nove zgrade trebale bi imati nulte emisije, dok je rok za nove zgrade u posjedu ili vlasništvu javnih tijela 2026. godina. Ako je to tehnički i gospodarski izvedivo, od 2028. sve nove zgrade trebale bi biti opremljene i solarnim tehnologijama, a za stambene zgrade u kojima se provodi znatna obnova rok je do 2032.

Kako se navodi u priopćenju Europskog parlamenta, na ljestvici od A do G, gdje je G razred energetskih svojstava koji obuhvaća 15 % nacionalnog fonda zgrada s najlošijim energetskim svojstvima u svakoj državi članici, stambene zgrade morale bi postići barem razred E do 2030., odnosno D do 2033. Uredske i javne zgrade morale bi postići te razrede do 2027., odnosno do 2030. Poboljšanje energetskih svojstava, koje može biti provedeno u obliku ugradnje izolacije ili poboljšanja sustava za grijanje, provodi se kad se zgrada prodaje ili se na njoj provodi znatna obnova, odnosno, ako se iznajmljuje, kad se sklapa novi ugovor.

Države članice EU-a utvrdit će potrebne mjere za postizanje tih ciljeva u nacionalnim planovima obnove.

Mjere protiv energetskog siromaštva

Nacionalni planovi obnove trebali bi obuhvaćati programe potpore za olakšavanje pristupa bespovratnim sredstvima i financiranju. Države članice EU-a moraju uspostaviti besplatne informacijske točke i troškovno neutralne programe obnove. Financijskim mjerama trebala bi se osigurati znatna premija za dubinske obnove, pogotovo zgrada s najlošijim svojstvima, a ranjivim kućanstvima trebalo bi na raspolaganje staviti ciljana bespovratna sredstva i subvencije.

Spomenici bi bili izuzeti od novih pravila, a države članice mogu izuzeti i zgrade zaštićene zbog njihove posebne arhitektonske ili povijesne vrijednosti, tehničke zgrade, privremene zgrade te crkve i vjerske objekte. Mogu izuzeti i socijalne stanove u javnom vlasništvu, ako bi njihova obnova dovela do povišenja najamnine koje se ne može nadoknaditi uštedom na računima za energiju.

Zastupnici također žele dopustiti državama članicama da prilagode nove ciljeve za ograničeni postotak zgrada ovisno o gospodarskoj i tehničkoj izvedivosti obnove i dostupnosti kvalificirane radne snage.

„Sve veće cijene energije usredotočile su se na mjere energetske učinkovitosti i uštede energije. Poboljšanjem učinkovitosti zgrada u Europi smanjit će se računi i naša ovisnost o uvozu energije. Želimo da se direktivom smanji energetsko siromaštvo i smanji emisije te da se osigura bolje okruženje u zatvorenom prostoru za zdravlje ljudi. Riječ je o strategiji rasta za Europu kojom će se osigurati stotine tisuća kvalitetnih radnih mjesta na lokalnoj razini u građevinarstvu, obnovi i obnovljivoj industriji, uz istodobno poboljšanje dobrobiti milijuna ljudi koji žive u Europi.” - izjavio je Ciarán Cuffe (Zeleni/ESS, Irska), izvjestitelj za Direktivu o energetskim svojstvima zgrada.

Parlament je donio stajalište s 343 glasova za, 216 protiv i 78 suzdržanih. Zastupnici će sada započeti pregovore s Vijećem o konačnoj verziji propisa.

Zgrade uzrokuju 36 % emisija stakleničkih plinova

Prema podacima Europske komisije, zgrade u EU-u uzrokuju 40 % potrošnje energije i 36 % emisija stakleničkih plinova. Komisija je 15. prosinca 2021. donijela zakonodavni prijedlog za reviziju Direktive o energetskim svojstvima zgrada u okviru paketa „Spremni za 55 %”. Novim Europskim zakonom o klimi iz srpnja 2021. ciljevi za 2030. i 2050. ugrađeni su u obvezujuće europsko zakonodavstvo.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Parlament usvojio nova pravila za povećanje uštede energije

Europski parlament je na svojoj plenarnoj sjednici 11. srpnja usvojio nova pravila za smanjenje potrošnje energije za najmanje 11,7 % u EU-u do 2030. kroz mjere u različitim sektorima, kao što su javna uprava, zgrade, poduzeća i podatkovni centri. Pravila su usvojena s 471 glasa za, 147 protiv i 17 suzdržanih, a prije stupanja na snagu morat će ga potvrditi i Vijeće ministara, izvijestio je Europski parlament.

Programi energetske obnove zgrada za razdoblje do 2030. godine

Cilj programa je dekarbonizacija postojećeg fonda zgrada do 2050. godine, odnosno postupno povećanje trenutne stope energetske obnove ukupnog fonda zgrada s 0,7 % godišnje (1.350.000 m²/god) na 3 % 2030. godine ili 30 milijuna m² energetski obnovljenih zgrada do 2030. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER