Europski parlament tekstilnu i odjevnu industriju EU-a želi učiniti zelenijom

Biljana Borzan: „Velikim brendovima ćemo zabraniti spaljivanje neprodane robe“

Zastupnici Europskog parlamenta pozivaju Komisiju i zemlje EU-a da ukinu „brzu modu“ te potrošačima pomognu pri donošenju etički odgovornijih i održivijih odluka. Parlament je na svojoj plenarnoj sjednici u četvrtak usvojio preporuke za strategiju EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode sa 600 glasova za, 17 protiv i 16 suzdržanih.

U tekstu Izvještaja o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode traži se da tekstilni proizvodi koji se prodaju u EU-u budu izdržljiviji te da omogućuju ponovnu uporabu, popravak i recikliranje. Njihova proizvodnja treba poštovati ljudska, socijalna i radna prava, kao i okoliš te dobrobit životinja u cijelom opskrbnom lancu. Zastupnici Europskog parlamenta također se zalažu za provedbu mjera na razini EU-a i država članica kako bi se „brzoj modi“ konačno stalo na kraj.

Posebne mjere koje treba razmotriti u budućem zakonodavstvu EU-a

Stav Europskog parlamenta je da bi potrošači trebali imati više informacija za donošenje održivih izbora te pozivaju na zabranu uništavanja neprodane i vraćene tekstilne robe u nadolazećoj reviziji Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode. Zastupnici u Europskom parlamentu žele jasna pravila protiv manipulativnog „zelenog marketinga“ proizvođača i to osnaživanjem potrošača u zelenoj tranziciji i reguliranjem „ekoloških“ tvrdnji, odnosno zabranom nepotkrijepljenih tvrdnji i obmanjujućih oglasa o prihvatljivosti proizvoda za okoliš.

Također, zastupnici žele da nadolazeća revizija Okvirne direktive o otpadu uključi specifične ciljeve za sprječavanje nastanka tekstilnog otpada te njegovo prikupljanje, ponovnu upotrebu i recikliranje. Zastupnici stoga pozivaju Europsku komisiju da bez daljnjeg odgađanja pokrene inicijativu za sprječavanje i smanjenje ispuštanja mikroplastike i mikrovlakana u okoliš.

U plenarnoj izjavi u srijedu, praćenoj nizom intervencija političkih skupina, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola obilježila je 10. godišnjicu urušavanja zgrade Rana Plaza u Bangladešu. Riječ je o ilegalno izgrađenoj višekatnici u kojoj se nalazilo više tvornica odjevnih predmeta, a u nesreći je poginulo više od 1 134 osoba. Podsjetila je da je ova katastrofa bila poziv na uzbunu za zapadni svijet, uključujući EU, koji ima odgovornost „prepoznati štetne posljedice stavljanja neumjerenih potreba potrošača ispred umjerenosti i održivosti“.

„Potrošači svojim navikama kupovine ne mogu sami reformirati globalni tekstilni sektor. Ako dopustimo tržištu da se samoregulira, ostavljamo otvorena vrata modelu brze mode koji iskorištava ljude i resurse našeg planeta. EU mora zakonski obvezati proizvođače i velike modne tvrtke da posluju održivije jer su ljudi i planet važniji od profita tekstilne industrije. Katastrofe koje su se dogodile u prošlosti, poput urušavanja zgrade Rana Plaza u Bangladešu, rastuća odlagališta tekstilnog otpada u Gani i Nepalu, zagađena voda i mikroplastika u našim oceanima, pokazuju što se događa kada ne slijedimo ovo načelo. Dovoljno smo dugo čekali - vrijeme je za promjenu!“ – poručila je izvjestiteljica Delara Burkhardt (S&D, Njemačka).

Zabrana uništavanja i putovnica za digitalni proizvod

Na Izvještaju o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode je iz perspektive Odbora za zaštitu potrošača radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

„Proizvodnja odjeće se od 2000. do 2015. godine udvostručila, a trajnost proizvoda se smanjila za trećinu. To je, između ostaloga, dovelo do toga da se godišnje odbaci nevjerojatnih 11 kg odjeće po osobi, a odjevni predmeti se nose u prosjeku svega 7-8 puta. Takva situacija je neodrživa i EU pokreće niz inicijativa kako bi se smanjila potrošnja. Između ostaloga, Izvještaj poziva na uvođenje digitalne putovnice preko koje ćemo lako saznati relevantne podatke o proizvodu: na primjer gdje je i kada je napravljen, od kojih materijala i može li se reciklirati”, objašnjava Borzan.

„Izvještaj poziva na zabranu spaljivanja neprodane i vraćene tekstilne robe na razini Unije. Do sada su velike količine viška i zalihe koje se ne mogu prodati, kao i povrati, dovodili do uništavanja potpuno upotrebljivih tekstilnih proizvoda.“ – dodaje Borzan.

„Trenutačno se u okviru novih pravila o ekodizajnu pregovara zabrana uništavanja neprodane robe. Brendovi koji se povezuju s takvom praksom su H&M i Zara te Amazon radi porasta online trgovine, ali i luksuzni brendovi poput Burberrya kako bi zadržali visoke cijene svojih proizvoda. Prema nekim procjenama, samo se u Njemačkoj godišnje uništi neprodane robe u vrijednosti sedam milijardi eura”, kaže Borzan.

Borzan objašnjava kako  zbog „fast food” načina funkcioniranja modne industrije i do 35 posto globalne mikroplastike ispuštene u oceane potječe iz sintetičkih tekstilnih proizvoda, a između 200 i 500 tisuća tona svake godine uđe u globalni morski okoliš.

„Zemlja smo koja živi od turizma i često se s pravom ponosimo najčišćim morem na svijetu. Postavlja se pitanje hoće li se ovim tempom funkcioniranja modne industrije čistoćom mora moći hvaliti i naši unuci”, zaključuje Borzan.

Podsjetimo, Europska komisija je 30. ožujka 2022. predstavila Strategiju EU-a za održivi i kružni tekstil kako bi se pozabavila cjelokupnim životnim ciklusom tekstilnih proizvoda i predložila radnje za promjenu načina na koji proizvodimo i trošimo tekstil. Cilj mu je provesti obveze iz Europskog zelenog plana, novog akcijskog plana za kružno gospodarstvo i industrijske strategije za sektor tekstila.

Usvajanjem Izvještaja o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode Europski parlament odgovara na očekivanja građana da se kružno gospodarstvo gradi promicanjem održivih proizvoda i proizvodnje EU-a te podupiranjem prijelaza na model održivog i otpornog rasta, kako je izraženo u prijedlozima 5(3), 5(9). ), 5(10), 5(11), 11(1) i 11(8) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Vapeovi i paradoks ekodizajna: Zašto su još uvijek dopušteni?

E-cigarete za jednokratnu upotrebu ili „vapeovi“, rastuća su prijetnja i okolišu i gospodarenju otpadom. Njihove litijeve baterije predstavljaju rizik od požara, ometaju recikliranje i sukobljavaju se s ciljevima kružnog gospodarstva. Zemlje EU-a zalažu se za njihovu zabranu kako bi se obuzdao njihov rastući utjecaj na okoliš.

Biljana Borzan najavila kraj spaljivanja neprodane robe

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici velikom većinom glasova usvojio nova pravila o ekološkom dizajnu proizvoda kojima je zabranjeno uništavanje neprodane odjeće, obuće i elektroničkih uređaja. Na zabrani je radila i hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan.

Slijedi li konačna zabrana uništavanja neprodane odjeće?

Nešto više od godinu dana nakon što je Europska komisija predstavila svoj prijedlog nove Uredbe o ekološkom dizajnu za održive proizvode, ministri EU-a su podržali plan za suzbijanje brze mode i to zabranom uništavanja neprodane odjeće. Zastupnici Europskog parlamenta ovog bi četvrtka trebali usvojiti svoje preporuke za strože mjere EU-a za zaustavljanje prekomjerne proizvodnje i potrošnje tekstila.

Biljana Borzan zadužena za EU strategiju o proizvodnji i prodaji odjeće i tekstila

Europska unija želi stati na kraj praksama poput uništavanja neprodane odjeće i zavaravanja potrošača o načinima i mjestu njene proizvodnje. Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan je u sklopu tog procesa imenovana izvjestiteljicom Socijalista za mišljenje o strategiji održive i kružne tekstilne proizvode u odboru za zaštitu potrošača i zajedničko tržište Europskog parlamenta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER