Više zaštite za bečko drveće u vrijeme klimatskih promjena

U Beču će se krajem siječnja 2024. donijeti dopune Zakona o zaštiti drveća

Grad Beč u vrijeme klimatskih promjena dopunom Zakona o zaštiti drveća želi smanjiti rušenje stabala te povećati broj sadnica novog drveća. Zelene površine u gradu imaju velik utjecaj na kvalitetu života, a Beč je jedna od najzelenijih metropola u svijetu.

Austrijska je prijestolnica s više od 500 000 stabala i oko tisuću parkova jedna od najzelenijih u svijetu, a to uvelike utječe i na kvalitetu života njenih sugrađana. Drveća pozitivno utječu na mikroklimu, poboljšavaju kvalitetu zraka, snižavaju temperaturu i nude hladovinu za vrijeme velikih vrućina. Kako bi se zelene površine očuvale i dodatno proširile te se tako smanjile posljedice klimatskih promjena, u Beču će se krajem siječnja ove godine donijeti dopune Zakona o zaštiti drveća.

>>> Pročitajte još >>> Livade i travnjaci Parka Helmuta Zilka važan su izvor bioraznolikosti i izuzetno vrijedna staništa pčela

 

• Višenamjenski koncept parka u bečkoj četvrti Sonnwendviertel značajno podiže kvalitetu života svih njenih stanovnika © Ekovjesnik

Osim kontinuirane sadnje novog drveća, zaštita i očuvanje postojećeg za austrijski je glavni grad od velike važnosti. Novim strožim propisima rušenje stabala bit će manje nemarno, a broj zamjenskih stabala kao i naknade za njihovo rušenje odnosno kazne bit će veći. Bečki zakon o zaštiti drveća time će postati najučinkovitiji u cijeloj Austriji, a sve s ciljem proširenja i očuvanja zelenih površina i njihove bioraznolikosti te zaštite klime. Kako ističu iz Odjela za zaštitu okoliša Grada Beča, poduzimaju se veliki koraci kako bi se do 2040. ostvario plan klimatski neutralnog grada.

 

• Neuer Markt (lijevo), jedan od najstarijih trgova u bečkoj povijesnoj jezgri, na kojem su asfalt i parkirališna mjesta ustupila mjesta mladim te 30 godina starim stablima, lijepo oblikovanim drvenim klupama, gredicama s raznovrsnim biljem i cvijećem i novom sustavu hlađenja vodenom maglicom. Obnovljeni Praterstern (desno) s dvostruko više drveća i zelenih površina te puno osvježavajuće vode. © Ekovjesnik

Zaštita drveća učinkovitija i dulja

Zakonskim dopunama Grad Beč u prvoj liniji želi osigurati da je veći broj drveća zaštićen, da se manje drveća ruši te da kvaliteta stabla koje se sadi kao zamjena za posječeno bude veća, pa da tako ima veći utjecaj na klimu. Zamjensko drveće će tako morati imati opseg debla od 16 do 18 centimetara (umjesto dosadašnjih osam) te veliku krošnju. Moguća i je sadnja školovanog drveća starog 25 godina visine desetak metara s obujmom krošnje od četiri metra. Također, umjesto dva manja stabla, može se posaditi i jedno veće s opsegom debla od 25 do 30 centimetara. Vrijeme zamjenske sadnje produženo je s pet na deset godina, a novo stablo uživat će u takozvanoj početnoj njezi umjesto pet čak deset godina.

• Sadnjom školovanog drveća ostvaruje se pozitivniji učinak na klimu © PID / Christian Fürthner

Više novca za zaštitu drveća

Gradska vlast godišnje dobije mnogobrojne zahtjeve za rušenjem stabala. Drveća se često nađu na putu kako građevinskim pothvatima tako i infrastrukturnim projektima poput proširenja linije bečke podzemne željeznice. Usto se stara, bolesna ili oštećena stabla kao i ona koja predstavljaju opasnost za sigurnost čovjeka moraju rušiti. I u tom slučaju je sadnja zamjenskog drveća obvezujuća. Povećanjem naknada za rušenje drveća osigurat će se više sredstava za zaštitu drveća i klime. Naknada od 1 090 eura nije se povećavala od njenog uvođenja 1998. godine, a sada će novim odredbama iznositi 5 000 eura. Onaj tko ruši drveće bez prethodno ishođene dozvole, može očekivati kaznu od minimalno 1 000 eura, a penali mogu dosegnuti visinu i od 70 000 eura.

Dopunama Zakona o zaštiti drveća Grad Beč hvata se u koštac s klimatskim promjenama. Svako dodatno stablo pomaže u lakšem podnošenju ljetnih vrućina te proširuje ponudu rekreacijskih mogućnosti u austrijskoj prijestolnici, ističe član bečkog poglavarstva za klimu Jürgen Czernohorszky. On također najavljuje kako se u Beču planira sadnja od 1 000 do 1 500 stabala godišnje na novim lokacijama.

 

• Ulica Zieglergasse je prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama. © Ekovjesnik

O gradskom drveću i parkovima brine bečki Magistratski odjel za održavanje gradskih vrtova MA 42, bečko stambeno poduzeće Wiener Wohnen te privatna poduzeća.

City of Vienna | International Offices – Zagreb / Ekovjesnik

 

Uz sadnju rekordnih 40 000 stabala, Pariz će ove zime dobiti i dvije urbane šume!

Ove zime u Parizu će se posaditi čak 40 000 stabala ili gotovo dvostruko više nego tijekom prošle jeseni i zime kada je posađen rekordan broj od 25 000 stabala. Pariška gradska uprava na čelu s gradonačelnicom Anne Hidalgo nastavlja sa zelenom transformacijom Pariza, pretvara ga u vrtni grad i omogućuje pristup prirodi svim Parižankama i Parižanima.