Kako prometnu gradsku ulicu pretvoriti u ugodnu zelenu oazu?

Ovaj kratki video to najbolje objašnjava

Svi znamo onu poznatu uzrečicu „Slika govori više od tisuću riječi!“, a to posebno vrijedi za animirani video latvijskog arhitekta i urbanista Ota Ozolsa. Kratki video detaljno prikazuje kako bi se bilo koja prometna gradska ulica – uglavnom podređena automobilskom prometu – mogla transformirati u ugodnu zelenu oazu, pogodnu za sve sudionike u prometu, ali sigurnu za šetnju i vožnju biciklom te poželjnu za stanovanje.

Video smo pronašli na Twitteru, a objavio ga je latvijski arhitekt i urbanist Oto Ozols. Njegova animacija u trajanju od 1 minute i 22 sekunde temeljena je na pretpostavci o potrebi pretvaranja prometne ulice Aleksandra Čaka iela u Rigi u mjesto pogodno za ugodan život i stanovanje.

Poruka video zapisa vrlo je jasna: smanjenjem prostora za automobile i stvaranjem sigurnih biciklističkih staza, vidljivih i zaštićenih pješačkih prijelaza uz uvođenje ograničenja brzine na 30 km/h te ozelenjavanjem ulice i preuređenjem pločnika izgled ulice se radikalno mijenja i građanima/kama postaje privlačan.

Transformacija korak po korak

© Oto Ozols

© Oto Ozols

Rezultat je, zahvaljujući animaciji, zaista vrlo realan: bilo koja urbana prometnica mogla bi tako postati ugodna stambena ulica, samo je u praksi potrebno primijeniti aktivnosti predložene u videu. Sve više gradskih uprava širom svijeta svjesno je potrebe uvođenja novih i širenja postojećih pješačkih zona, izgradnje biciklističke infrastrukture te smirivanja prometa, ali i uklanjanja automobila prvenstveno iz središta gradova. Jer gradovi su građeni za ljude, a ne za automobile!

© Oto Ozols

© Oto Ozols

Pandemija koronavirusa znatno je ubrzala promjene u planiranju prometa u smjeru održivosti, a velik broj europskih gradova svoja je središta namijenio isključivo prometovanju javnog prijevoza te pješaka i biciklista. Najveći gradovi poput Londona, Pariza i Milana izvršili su novu prometnu regulaciju i prenamijenili prometne trake za uređenje privremenih biciklističkih staza, tzv. Pop-up Bike Lanes, od kojih su mnoge već postale trajne. Ozelenjavanje i potpuni redizajn gradskih ulica u korist pješaka i biciklista nije pomodni hir i novotarija svjetskih i europskih metropola, već hitna i prijeko potrebna mjera za podizanje kvalitete urbanog života i prilagodbe klimatskim promjenama.

>>> Pročitajte još >>> Kako je Covid-19 diljem Europe potaknuo ulaganja u biciklističku infrastrukturu

© Oto Ozols

Ovaj kratki, ali dojmljivi video prikazuje kako bi gotovo svaki grad u kratkom vremenu mogao transformirati dio svojih gradskih prometnica u ugodne zelene oaze, pogodne za sve sudionike u prometu, sigurne za pješake i bicikliste te poželjne za stanovanje. Transformaciju je samo potrebno poželjeti, odabrati, osmisliti i primijeniti u praksi.

Neka ovo bude izazov svim kandidatima i kandidatkinjama za izbor gradonačelnika i gradonačelnica na skorašnjim lokalnim izborima. Tko ga je spreman ili spremna prihvatiti i, ono najvažnije, uistinu realizirati u određenom vremenu nakon stupanja na dužnost? Svima nam je dosta neispunjenih predizbornih obećanja, zar ne?

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Inicijativa „ZA Beograd na biciklima“ ima izvrsnu ideju za Stari savski most

Stari savski most koji beogradska gradska uprava želi ukloniti te na njegovom mjestu sagraditi novi, mogao bi se prenamijeniti i postati novi biciklističko-pješački most. Tako tvrde u Inicijativi „ZA Beograd na biciklima“ koju je pokrenulo udruženje građana novobeogradskih blokova 70 i 70a.

Kako je Covid-19 diljem Europe potaknuo ulaganja u biciklističku infrastrukturu

Pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva. Nizozemska i Danska dva su najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile u kojima nije čudno da se nizozemski premijer na posao vozi biciklom te da bicikle javno koriste i članovi danske kraljevske obitelji. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer.

Montreal je u dvije godine ukinuo 4.280 parkirnih mjesta

Otkad je Valérie Plante prije dvije godine postala gradonačelnica Montreala, na javnim je površinama ukinuto 4.280 parkirnih mjesta, od kojih je njih više od 2.800 zamijenjeno novim biciklističkim stazama. Vlasnici limenih ljubimaca stvarno nemaju razlog za ljutnju jer taj broj čini manje od jedan posto uličnih parkirališnih mjesta u Montrealu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER