Toplinski val: koje su razlike u odnosu na onaj iz 2003.?

La Chaîne Météo objašnjava razliku između aktualnog toplinskog vala i onog iz kolovoza 2003. – jedne od najgorih prirodnih katastrofa koja se posljednjih desetljeća dogodila u Europi

Dvadeset i dvije godine nakon povijesnog toplinskog vala iz kolovoza 2003., Francuska se suočava s novim, snažnim toplinskim valom – 51. od 1947. godine. Iako ovogodišnji kolovoški toplinski val ima nekoliko zajedničkih točaka s onim iz 2003., razlikuje se i po terminu, rasprostranjenosti i – za sada, po intenzitetu.

Možemo li doista usporediti trenutni toplinski val s onim iz 2003.? Iako je usporedba legitimna u južnoj polovici Francuske – posebice na njezinom jugozapadu – na nacionalnoj razini toplinski val iz kolovoza 2003. ostaje iznad prosjeka po intenzitetu. Što se tiče trajanja, to će ovisiti o nadolazećim danima, ističe La Chaîne Météo.

Godine 2003. povijesni toplinski val započeo je 3. kolovoza i trajao do 15. kolovoza, bilježeći izniman intenzitet već u prvim danima mjeseca. Godine 2025. toplinski val započeo je 8. kolovoza i, prema trenutačnim projekcijama, mogao bi potrajati do 20. kolovoza. Ova vremenska razlika smješta ovogodišnji kolovoški toplinski val nešto kasnije u ljeto, ali s trajanjem koje bi moglo biti usporedivo.

Intenzitet: razlika i dalje postoji

Nacionalni temperaturni pokazatelj, koji kombinira minimalne i maksimalne temperature zabilježene u cijeloj zemlji, dosegao je 29,4 °C na vrhuncu toplinskog vala 2003. – rekordnu vrijednost koja još uvijek nije nadmašena. Za 2025., trenutačni modeli predviđaju vrhunac oko 28,5 °C, što bi ovaj toplinski val svrstalo nešto ispod po intenzitetu, iako bi ostao među najupečatljivijima, uz primjerice 2023. godinu.

Manja rasprostranjenost 2025.

Godine 2003. toplinski je val bio povijestan i po svojoj rasprostranjenosti jer je zahvatio gotovo cijelu zemlju, osim obala La Manchea. Ove godine, iako visoke temperature zahvaćaju velik dio Francuske, područje koje ispunjava kriterije za toplinski val uglavnom se odnosi na regije u južnoj polovici zemlje, posebice jugozapad.

Maksimalne temperature: hoće li pasti rekord?

Dana 12. kolovoza 2003. meteorološka postaja u Conqueyracu (Gard) zabilježila je 44,1 °C, nacionalni rekord koji je 2019. srušio Vérargues s 46,0 °C – trenutačni apsolutni temperaturni rekord za Francusku. U 2025. bi se vrijednosti od 43–44 °C mogle doseći u idućim danima, a nije isključeno da bi se pojedina mjesta na jugu mogla približiti ili čak nadmašiti te vrijednosti.

Vrhunac je dosegnut ovog ponedjeljka, 11. kolovoza, s temperaturama koje su na jugozapadu Francuske dosezale i do 43 °C.

Toplinski val i visok rizik od požara

„51. toplinski val zabilježen u Francuskoj od 1947. godine, koji je započeo u petak 8. kolovoza, početkom ovog tjedna se intenzivira. Ovaj toplinski val, koji trenutačno zahvaća južnu polovicu zemlje s iznimnim vrhuncem topline u jugozapadnom dijelu u ponedjeljak, širi se prema središnjem istoku i sjeveroistoku u utorak i srijedu. U srijedu se očekuje pogoršanje vremena s mjestimice jakim grmljavinama“, ističe se u današnjem priopćenju francuske nacionalne meteorološke službe Météo-France.

U ponedjeljak, 11. kolovoza 2025., zabilježene su sljedeće maksimalne temperature – ponegdje i rekordne – i to do 12 °C iznad dugogodišnjeg prosjeka:

  • 42,9 °C u Montatu (Lot)
  • 42,6 °C u Mirandeu (Gers)
  • 42,4 °C u Carcassonneu (Aude)
  • 42,3 °C u Saint-Côme d’Oltu (Aveyron)
  • 42,3 °C u Angoulêmeu (Charente) – novi apsolutni rekord, iznad 41,1 °C iz 2003.
  • 42,1 °C u Bergeracu (Dordogne) – novi apsolutni rekord, iznad 41,1 °C iz 2003.
  • 41,6 °C u Bordeauxu (Gironde) – novi apsolutni rekord, iznad 41,2 °C iz 2019.
  • 41,6 °C u Saint-Émilionu (Gironde) – novi apsolutni rekord, iznad 41,3 °C iz 2003.
  • 41,5 °C u Toulouseu (Haute-Garonne)
  • 40,8 °C u Saintesu (Charente-Maritime) – rekord za kolovoz
  • 39,8 °C u Saint-Gironsu (Ariège) – novi apsolutni rekord
  • 39,6 °C u Tarbesu (Hautes-Pyrénées)
  • 39,6 °C u Niortu (Deux-Sèvres)
  • 39,2 °C u Orthezu (Pyrénées-Atlantiques)

Nastavak vrućina i dolazak grmljavinskog nevremena

U utorak se očekuju nove ekstremne temperature na jugozapadu Francuske, ali i pojačanje toplinskog vala na istoku zemlje. U središnjem istoku i dolini Rhône moguće su temperature do 40 °C, dok će na jugozapadu i dalje ostati između 40 i 42 °C. Tijekom noći s utorka na srijedu, temperature u mnogim dijelovima Francuske, osobito na jugozapadu, uz Mediteran i na Korzici, ostat će iznad 20 °C.

U srijedu će se u zapadnim krajevima temperature spustiti za nekoliko stupnjeva, ali na jugozapadu i istoku zemlje i dalje će ostati vrlo vruće. Paralelno stiže grmljavinsko nevrijeme – najprije slabo i lokalno na atlantskoj obali, potom sve jače u unutrašnjosti, s mogućim olujnim vjetrom, tučom i obilnim oborinama.

Novi vrhunac vrućina za blagdan Velike Gospe

Nakon tople noći, na sjeveru i istoku temperature će u četvrtak lagano padati, ali će u jugozapadnim krajevima i dalje dosezati 35 do 38 °C. Moguće nevrijeme očekuje se na Korzici i u sjeveroistočnim dijelovima zemlje.

Toplinski val će se nastaviti i krajem tjedna, a novi vrhunac očekuje se u petak i subotu, osobito na jugozapadu Francuske gdje će ponovno dosezati 40 °C. Očekuje se jačanje anticiklone i stvaranje tzv. „toplinske kupole“. Na jugozapadu Francuske ovaj će toplinski val po svom intenzitetu i trajanju tako biti usporediv s kolovozom 2003. godine.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Toplinski val iz 1911. nije bio nimalo nalik današnjima koji ruše sve rekorde

Prošlog stoljeća, jedan od najupečatljivijih toplinskih valova u Francuskoj zabilježen je u kolovozu 1911. godine. Prije 114 godina Francuska se „pržila“ na iznimno visokim temperaturama – u vrijeme kada klimatske promjene i globalno zatopljenje još nisu bile teme rasprava, ali ni dezinformacija današnjih stručLJaka.

Météo-France | Kakva nas klima očekuje do 2100.?

Uz predviđeni porast prosječne temperature od +4 °C u usporedbi s predindustrijskim razdobljem, obilnije kiše, međugodišnju varijabilnost i ekstremne vremenske događaje neophodno je imati precizno znanje o budućim klimatskim kretanjima kako bismo im se što bolje prilagodili, ističu stručnjaci Météo-Francea.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER