Pokrenut projekt za stvaranje najvećeg područja tamnog neba u Austriji
SVJETLOSNO ONEČIŠĆENJE | Umjetno svjetlo noću zbunjuje divlje životinje, ugrožava ljudsko zdravlje te onemogućuje pogled na zvijezde i daleke galaksije
Čak 22 općine u Gornjoj Austriji, Donjoj Austriji i Štajerskoj obvezale su se na zaštitu noćnog neba s ciljem stvaranja najvećeg područja tamnog neba u Austriji. To je izuzetno važno za divlje životinje, zdravlje ljudi – i nesmetan pogled na zvijezde.
Astrofizičaru Stefanu Wallneru sa Sveučilišta u Beču potrebno je tridesetak sekundi za snimanje noćnog neba. Za to vrijeme u blizini ne smiju prolaziti automobili i nitko ne smije koristiti mobilni telefon jer bilo kakav oblik umjetnog svjetla nepoželjan je kada je u pitanju snimanje zvijezda, ali i mjerenje kvalitete noćnog neba. Wallner i njegov pomoćnik boravili su prošlog četvrtka na području Nacionalnog parka Kalkalpen u Gornjoj Austriji, najvažnijem šumskom nacionalnom parku u alpskoj regiji i jednom od posljednjih područja u Europi gdje je pogled na tamno nebo još uvijek zaštićen od svjetlosnog onečišćenja.
Kako bi se osiguralo da tako i ostane, pokrenut je projekt zaštite od svjetlosnog onečišćenja koji dr. sc. Stefan Wallner podupire svojim mjerenjima, a čak 22 općine iz Gornje Austrije, Donje Austrije i Štajerske udružile su snage, osuvremenile javnu rasvjetu i smanjile osvjetljenje zgrada.
Najesen će projekt biti prijavljen Međunarodnoj udruzi za tamno nebo (International Dark-Sky Association, IDA), koja dodjeljuje status međunarodnog parka tamnog neba ili tzv. „Dark Sky Places“. U budućnosti će najveće austrijsko područje tamnog neba uključivati NP Kalkalpen, NP Gesäuse, Park prirode i geopark Eisenwurzen u Štajerskoj i Donjoj Austriji, PP Ötscher-Tormäuer i područje divljine Dürrenstein-Lassingtal uvršteno na UNESCO-ov Popis prirodne baštine. Nakon prvog austrijskog parka tamnog neba Sternenpark Attersee-Traunsee, to bi trebalo biti drugo područje u Austriji sa statusom međunarodnog parka tamnog neba, izvijestio je austrijski ORF.
Pogled na Mliječni put kao privilegija
„U Europi samo jedan posto stanovništva živi pod noćnim nebom bez svjetlosnog onečišćenja. Više od trećine svjetske populacije više ne može vidjeti Mliječni put, navodi se u Atlasu svjetlosnog onečišćenja iz 2016. godine. Može se pretpostaviti da se situacija od tada dodatno pogoršala”, kaže dr. sc. Stefan Wallner s Instituta za astrofiziku Sveučilišta u Beču.
U usporedbi s drugim europskim zemljama, noćno nebo u Austriji je i dalje jedno od najmračnijih, čemu najviše pridonosi niska gustoća naseljenosti. Alpe pokrivaju dobre dvije trećine teritorija zemlje i rijetko su naseljene, a gdje nitko ne živi, nema ni svjetla pa ni svjetlosnog onečišćenja. Unatoč tome, svjetlosno onečišćenje predstavlja rastući problem i u ovoj zemlji – čak i u rijetko naseljenim nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Analizom satelitskih podataka iz 2023. godine Wallner je ustanovio kako se u roku od jedanaest godina svjetlosno onečišćenje ovdje povećalo za visokih 42 posto.
Fauna i flora u svjetlosnom stošcu
„Svjetlosno onečišćenje jedna je od najpodcjenjenijih prijetnji okolišu s kojima se trenutačno suočavamo. Brojni su primjeri posljedica svjetlosnog onečišćenja u životinjskom i biljnom svijetu. Umjetno svjetlo noću uzrokuje da ptice selice gube orijentaciju, a insekti stradavaju zbog rasvjetnih stupova. Ptice pjevice obično se ranije počnu razmnožavati kada im izvori hrane još nisu dovoljno dostupni, a tek izležene kornjače orijentiraju se prema svjetlima gradova ili gradskih središta umjesto da se s plaže kreću prema moru. Stabla gube svoje lišće kasnije u jesen pa im nedostaje lišće na tlu koje bi ih štitilo od hladnoće. Rasvjeta s visokim udjelom plave boje i hladnom bijelom svjetlošću smatra se posebno velikim problemom“, navodi Wallner.
- Svjetlosno onečišćenje © Peter Fazekas - Pexels
Ljudi također osjećaju šetne posljedice svjetlosnog onečišćenja
„Još ne tako davno noću nije bilo moguće stvoriti svjetlo, a ljudi su evolucijski predisponirani za svjetlo tijekom dana i mrak noću. Poremećaj tog odnosa može uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme“, kaže voditeljica Odjela epidemiologije Medicinskog sveučilišta u Beču, Eva Schernhammer, koja već trideset godina istražuje štetne učinke umjetnog svjetla na ljude.
Ljudski bioritam treba noćnu tamu
„Gotovo sve funkcije ljudskog tijela slijede 24-satni cirkadijani ritam, određenu vrstu ciklusa spavanja i budnosti. Dajući tijelu pogrešan signal noću, ovaj se ritam remeti“, kaže Schernhammer te navodi prilično dug popis zdravstvenih rizika povezanih s noćnim izlaganjem svjetlu. Od poremećaja ritma lučenja melatonina i posljedičnih problema sa spavanjem, do slabljenja imunološkog sustava, povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog tlaka te kroničnih bolesti, između ostalog, depresije i raka.
„Kako bismo mogli poduzeti zaista konkretne mjere protiv svjetlosnog onečišćenja u cijeloj zemlji, morat ćemo dobiti političku potporu“, kaže astrofizičar Stefan Wallner i ističe važnost jedinstvenog nacionalnog zakona protiv svjetlosnog onečišćenja, s obzirom na to da je ovaj problem u nadležnosti austrijskih saveznih zemalja. „Na kraju, ali ne i manje važno, naše polje istraživanja je u sve većoj opasnosti jer je tamno nebo također bitan preduvjet za astronomska promatranja“, dodaje Wallner.
U Austriji je javna rasvjeta u nadležnosti saveznih zemalja, a do sada je zakon usmjeren na sprječavanje svjetlosnog onečišćenja stupio na snagu jedino u Gornjoj Austriji i to u svibnju 2024. Time su sve njezine jedinice lokalne samouprave natjerane da osiguraju odgovarajuću rasvjetu i uvedu vremensko ograničenje javne rasvjete. U 22 općine Gornje Austrije, Donje Austrije i Štajerske, na čijem je području planirano najveće područje tamnog neba u Austriji, zakonske obveze prvenstveno se utvrđuju odgovarajućim odlukama općinskih vijeća. No, kako su se ove jedinice lokalne samouprave obvezale na zaštitu tamnog neba, problema očito ne bi trebalo biti.
Stjepan Felber | Ekovjesnik