Toplinski val otopio najveći švedski vrh
Temperaturne razlike između Arktika i Mediterana sve su manje
Južni vrh planine Kebnekaise zbog topljenja leda vjerojatno više nije najviši vrh Švedske, a toplinski val u arktičkom krugu nastavlja pržiti cijelu regiju.
Južni vrh švedske planine Kebnekaise izgubio je tijekom srpnja čak četiri metra snijega i leda.
„Između 2. i 31. srpnja otopila su se četiri metra snijega i leda ili prosječno 14 cm dnevno“, izjavila je Gunhild Ninis Rosqvist, profesorica geografije na Sveučilištu u Stockholmu i voditeljica istraživačke postaje Tarfala u blizini planine Kebnekaise, koja godinama mjeri visinu ledenjaka u sklopu istraživanja o klimatskim promjenama.
Prošlog utorka, južni vrh ledenjaka bio je visok 2.097 metara, odnosno samo 20 centimetara viši od sjevernog koji je bez leda visok 2.096,8 metara. Dva dana kasnije Rosqvist je za AFP izjavila kako je sigurna da je sjeverni vrh planine novi najveći vrh Švedske.
„Nismo ga mjerili od početka tjedna, no kako je bilo vrlo toplo s temperaturama iznad 20 stupnjeva Celzijevih, sigurna sam da se južni vrh otopio ispod razine sjevernog“, rekla je Rosqvist.
Visina južnog vrha će se ponovno izmjeriti po svršetku ljeta, oko 8. rujna, a Rosqvist predviđa da će vrh biti barem još jedan metar niži.
Topljenje ledenjaka je jasan pokazatelj klimatskih promjena
„Ovo je strašno“, rekla je Rosqvist za AFP. „Ovaj ledenjak je simbol svih svjetskih ledenjaka. Cijeli okoliš se topi, snijeg se topi, a to utječe na cijeli ekosustav – na biljke, životinje, klimu, jednostavno na sve. Ovdje se klimatske promjene vrlo jasno uočavaju.“
Prema podacima Sveučilišta u Stockholmu, južni vrh Kebnekaisea, čija se visina mjeri od 1880. godine, u posljednja dva desetljeća u prosjeku gubi jedan metar visine godišnje.
Švedska je ovog srpnja zabilježila rekordno visoke temperature i borila se s desecima šumskih požara, čak i u arktičkom krugu.
Gunhild Ninis Rosqvist mjeri visinu južnog vrha dana 31. srpnja / Fotografija: Stockholm University
Ledenjak bi ove zime mogao vratiti nešto od svoje izgubljene visine, a vjerojatno će je ponovno izgubiti sljedećeg ljeta ako vrijeme bude toplo kao ove godine. Rosqvist predviđa da će se dva vrha planine Kebnekaise natjecati za titulu najvišeg još nekoliko godina, a nakon toga će sjeverni vrh ipak trajno preuzeti vodstvo s obzirom na intezitet klimatskih promjena.
„Ekstremne temperature su danas sto puta češće nego pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća“, rekao je Martin Hedberg, meteorolog u švedskom državnom meteorloškom zavodu i naglasio kako su „temperaturne razlike između Arktika i Mediterana sve manje.“
Rosqvist tvrdi kako ciljevi Pariškog klimatskog sporazuma, posebice obuzdavanje globalnog porasta temperature do 2 °C, nisu dovoljni za zaustavljanje otapanja ledenjaka.
Posljednje tri godine bile su najtoplije ikada zabilježene na Zemlji te su stoga nužne promjene „načina na koji su strukturirana naša društva“ kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova. Rosqvist navodi nužnost smanjenja korištenja fosilnih goriva i široke upotrebe električnih automobila kao primjere.
„Mnogi ljudi žele te promjene i spremni su promijeniti svoje potrošačke navike“, zaključila je Rosqvist.
S.F. / Ekovjesnik