Wien Energie pustio u rad osmu centralu daljinskog hlađenja s inovativnim spremnikom leda
Važan korak u proširenju mreže bečkog sustava daljinskog hlađenja
Na kampusu Medicinskog sveučilišta u Beču (MedUni Wien) puštena je pogon osma velika centrala za daljinsko hlađenje energetskog poduzeća Wien Energie. Zgradu u devetom bečkom okrugu Alsergrund gradi Savezna agencija za nekretnine (BIG), a tehnički vrhunac ovog projekta je prvi put upotrjebljen inovativni spremnik leda, koji u kombinaciji s korištenjem otpadne topline omogućuje posebno resursno učinkovito hlađenje.
„Centrala za daljinsko hlađenje na MedUni kampusu u Mariannengasseu važan je korak u proširenju bečkog sustava daljinskog hlađenja“, rekao je Michael Strebl, predsjednik Uprave Wien Energie. „Upravo ovdje prsten daljinskog hlađenja oko središta Beča povezujemo sa Sveučilišnom bolnicom (AKH) i centralom u Spittelau. Ljeta postaju sve toplija, a potreba za ekološki prihvatljivim sustavima hlađenja raste. Od 2007. stalno proširujemo ovaj sustav u koji do 2030. planiramo uložiti 90 milijuna eura.“
Osma centrala u mreži Wien Energie opskrbljivat će prije svega novi kampus Medicinskog sveučilišta u Mariannengasseu, koji je još u izgradnji.
- Gradilište novog kampusa Medicinskog sveučilišta u ulici Mariannengasse © Wien Energie / Hofer
„S ovim kampusom nastavljamo slavnu tradiciju Beča kao svjetske prijestolnice medicine. U devetom okrugu osiguravamo vrhunsku razinu medicinskog istraživanja i obrazovanja, a osim arhitektonskih i građevinskih dosega, projekt postavlja i nove standarde energetske učinkovitosti. Centrala za daljinsko hlađenje pritom igra ključnu ulogu, a njezina je izgradnja omogućena upravo zahvaljujući gradnji kampusa. Osim kampusa, hlađenjem će se opskrbljivati i okolne zgrade, a višak topline koristit će se i za grijanje“, izjavila je Christine Dornaus, direktorica Savezne agencije za nekretnine (Bundesimmobiliengesellschaft – BIG).
- Slijeva nadesno: Michael Strebl, Christine Dornaus i Volkan Talazoglu © Wien Energie / Max Kropitz
U usporedbi s konvencionalnim klimatizacijskim sustavima, ova će centrala godišnje smanjiti emisije CO₂ za oko 1000 tona – što odgovara kapacitetu apsorpcije 80 000 stabala. Korištenjem dizalice topline dodatno se koristi otpadna toplina iz proizvodnje hlađenja, budući da je potreba za hlađenjem prisutna cijele godine. Ljeti se, zahvaljujući otpadnoj toplini, može pokriti cjelokupna potreba za grijanjem objekta.
„MedUni jedno je od najuglednijih sveučilišta u području medicinskog istraživanja i obrazovanja. Povezivanjem kampusa s ovom novoizgrađenom centralom ispunjavamo svoju društvenu odgovornost i potvrđujemo ulogu predvodnika u održivosti, očuvanju resursa i ublažavanju klimatske krize. Održiv sustav poduzeća Wien Energie dodatno potvrđuje čvrstu integriranost kampusa u lokalnu zajednicu.“ – istaknuo je Volkan Talazoglu, prorektor za financije Medicinskog sveučilišta u Beču.
- © Wien Energie / Max Kropitz
Prvi put u pogonu: spremnik leda
Novost u bečkoj mreži daljinskog hlađenja je spremnik leda – deset metara dug izolirani spremnik napunjen vodom. Sustav omogućuje da se voda pomoću cijevi ispunjenih rashladnim sredstvom zamrzne u golemi ledeni blok. Prilikom „pražnjenja“, led se topi i putem izmjenjivača topline u mrežu predaje rashladnu energiju.
Ovaj spremnik omogućuje pokrivanje vršnih potreba za hlađenjem, čime se povećava učinkovitost sustava – noću, kad je potrošnja manja, sustav „puni led“, koji se potom koristi za dnevne vršne potrebe (posebno između 11 i 16 sati).
Na lokaciji će u konačnoj fazi biti instalirana tri električna rashladna stroja pogonjena zelenom energijom, dizalica topline i apsorpcijski rashladni sustav na daljinsko grijanje.
- Mreža bečkog sustava daljinskog hlađenja © Wien Energie / APA-Grafik on Demand
O bečkom sustavu daljinskog hlađenja
Daljinsko hlađenje proizvodi se u centralama pomoću visokoučinkovitih strojeva, korištenjem otpadne topline ili zelene električne energije. Voda ohlađena na 5–6 °C dovodi se do korisnika izoliranim cijevima, gdje preuzima toplinu iz zgrada i vraća se natrag u sustav. U idealnim slučajevima koristi se i riječni tok za ponovno hlađenje.
U usporedbi s klasičnim klima-uređajima, ovaj sustav smanjuje emisije CO₂ za 50 posto. Osim toga, ne stvara lokalne toplinske otoke jer se otpadna toplina ne emitira izravno u okolinu.
Među korisnicima su sustava daljinskog hlađenja su Sveučilišna bolnica AKH Beč (Universitätsklinikum AKH Wien), Gradska vijećnica, Sveučilište u Beču, Bečka državna opera (Wiener Staatsoper) kazališta poput Ronachera, Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum Wien), brojni uredi, hoteli i restorani – uključujući i slavni Hotel Sacher.
- Nakon Bečke državne opere (Wiener Staatsoper), Ronacher je drugo bečko glazbeno kazalište koje je početkom rujna 2024. priključeno na mrežu daljinskog hlađenja. lijeva nadesno: Christian Struppeck (glazbeni direktor Vereinigte Bühnen Wien), Michael Strebl (predsjednik Uprave Wien Energie) i Franz Patay (generalni direktor Vereinigte Bühnen Wien) © Wien Energie / Max Kropitz
O kampusu MedUni Mariannengasse
Kampus će primati 2000 studenata i 750 djelatnika. Na ukupno 35 000 m² nudit će optimalne uvjete za medicinsko obrazovanje i istraživanja, uz obnovu zaštićene zgrade koja povezuje stari i novi kompleks. Energetski koncept uključuje i niskotemperaturno grijanje, spoj na daljinsko grijanje te učinkovitu rekuperaciju topline iz ventilacijskog sustava, uključujući i laboratorije.
Nastava će početi u zimskom semestru 2027./2028., a do tada će centrala već biti uključena u mrežu.
Osma centrala za daljinsko hlađenje u brojkama
- Snaga centrale: 17,7 MW
- Kapacitet spremnika leda: 6 MWh
- Dimenzije spremnika: 10 × 4 × 3 m
- Ulaganje: 22 milijuna eura
- Dužina mreže: 30 km
- Broj centrala: 8 u mreži + 17 lokalnih
- Broj objekata u sustavu: 220
- Snaga bečke mreže 2025.: 240 MW
- Planirana snaga 2030.: 370 MW
Stjepan Felber | Ekovjesnik