PP Vransko jezero: Na kanalu Prosika počeli radovi izgradnje zapornice

Radovi na kanalu uključit će i oblaganje bokova kanala kamenom oblogom i konstruktivnim, vodonepropusnim betonom u ukupnoj debljini obloge od 40 cm.

Na kanalu Prosika u Parku prirode Vransko jezero počeli su radovi izgradnje zapornice i oblaganja kanala vodonepropusnim slojem ukupne vrijednosti 1.569.236,52 eura.

Kako bi se poboljšalo stanje Vranskog jezera, projektirana zapornica ima dvojaku funkciju – osiguravanje povoljne razine vode u jezeru u sušnom razdoblju radi sprječavanja prodora mora te dovoljne protočnosti kanala Prosika tijekom visokih vodostaja. U Parku prirode Vransko jezero ističu kako zapornica neće ugrožavati funkcionalnost melioracijskog sustava i sustava obrane od poplava.

S površinom od oko 30 km2, Vransko jezero kod Biograda na Moru najveće je slatkovodno jezero na području Republike Hrvatske i rijedak primjer kriptodepresije s dnom koje se na najdubljem dijelu jezera nalazi na oko tri metra ispod morske razine.

Jezero je od mora odijeljeno krškim grebenom koji je položen u smjeru sjeverozapad-jugoistok u kojem je položeno i jezero. Upravo zbog svog položaja i visinskih kota jezera, odnosno dna koje je ispod morske razine, kao i svojstava krškog tla u kojem se nalazi,  jezero je podzemnim tokovima oduvijek podložno utjecaju mora i povremenom zaslanjivanju.

Izgradnjom kanala Prosika duljine oko 810 m sredinom 18. stoljeća u svrhu melioriranja močvarnog područja Vranskog polja, omogućeno je površinsko otjecanje iz jezera u more, čime je smanjen intenzitet i period visokih vodostaja u jezeru. Kanal je smješten na najužem i najnižem dijelu vapnenačkog grebena na jugoistočnoj strani Vranskog jezera. Nakon izgradnje, na kanalu su u nekoliko navrata vršeni dodatni radovi te je krajem 19. stoljeća u manjem obujmu produbljen, a početkom 20. stoljeća obnovljen. Sredinom 20. stoljeća (od 1948. – 1953. godine) izvršeno je proširenje dna kanala na sadašnjih osam metara. Kanal je danas djelomično u stijenskoj masi bez obloge, no njegov velik dio obložen je klesanim kamenom povezanim cementnim mortom.

Uzimajući u obzir izuzetnu važnost Vranskog jezera u smislu njegove bioraznolikosti, kao staništa mnogim biljnim i životinjskim vrstama te u smislu ekološke vrijednosti, sjeverozapadni dio jezera je 1983. godine proglašen posebnim ornitološkim rezervatom, a 1999. godine područje jezera s pripadajućim kopnenim dijelom proglašeno je parkom prirode. Cijelo područje je također i unutar ekološke mreža Natura 2000.

Već 1970-ih pokrenuto je razmatranje tehničkih mogućnosti i rješenja kojima bi se smanjio utjecaj zaslanjivanja jezera, a istovremeno održao funkcionalan sustav obrane od poplave. Na tu temu izrađeno je nekoliko studija, znanstvenih radova i idejnih rješenja, no jednoznačni je zaključak u tehničkom smislu zbog kompleksnosti problematike postignut tek nedavno.

Zbog  rekordno niskog vodostaja jezera s posljedičnim zaslanjivanjem jezera i velikim štetnim utjecajem za floru i faunu 2012. godine, kao i negativnog trenda klimatskih promjena koji se očituje kroz povećanje ekstrema kišnih i sušnih perioda te povećanje razine mora, razmatrane su razne mogućnosti kako bi se iznašlo rješenje koje bi spriječilo ili barem ublažilo navedene negativne utjecaje.

 

 

 

S ciljem određivanja najbolje tehničke mogućnost, izrađena je sveobuhvatna „Analiza varijantnih rješenja za poboljšanja stanja vode u Vranskom jezeru i kanalu Prosika”, koju je 2021. godine izradila tvrtka Hidromodeling d.o.o. iz Rijeke. Navedenim idejnim rješenjem sagledani su svi ulazni i izlazni parametri utjecaja na zaslanjivanje jezera, kao i tendencija rasta mjerodavnih razina mora. Na temelju raspoloživih mjerenja i ulaznih podataka određeni su parametri površinskih i podzemnih dotoka slatke vode, gubitaka uslijed evaporacije, podzemnog otjecanja, površinskog otjecanja kroz kanal Prosiku, zahvaćanja vode za potrebe navodnjavanja i vodoopskrbe, te dotoka slane vode podzemno i površinski kroz greben i kanal Prosiku.

Zaključci proizašli iz analiza su jednoznačni: potpuno i trajno sprječavanje zaslanjivanja jezera nije moguće postići zbog podzemne povezanosti jezera s morem; značajni dio zaslanjenja dolazi podzemno kroz pukotinski sustav kanala Prosike i površinski kroz kanal, najviše u periodu kada visoka razina mora koincidira s niskim vodostajima jezera; negativni trend klimatskih promjena uzrokuje porast srednje i visoke razine mora što prema projekciji za buduće razdoblje donosi dodatni pritisak na zaslanjivanje jezera; pregrađivanjem kanala Prosike izgradnjom praga ili zapornice i oblaganjem kanala vodonepropusnim slojem smanjiti će se zaslanjenost jezera; izgradnja praga ili zapornice moguća je bez pogoršanja režima visokih vodostaja u smislu obrane od poplave, ali pod uvjetom da je za izgradnju praga potrebno srazmjerno proširenje kanala, dok je za zapornicu potrebno definirati mjerodavne periode i vodostaje podizanja odnosno zatvaranja.

Na temelju navedenih zaključaka utvrđeno je da za poboljšanje stanja Vranskog jezera u smislu sprječavanja zaslanjenosti, najsvrsishodnije tehničko rješenje koje se odnosi na oblaganje kanala Prosike vodonepropusnim slojem i izgradnja zapornice.

U studenom 2024. završen je glavni projekt zapornice i kanala Prosika (Goekon-Zagreb d.o.o.) te su Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama, provele postupak javne nabave. Izabran je izvođač radova izgradnje zapornice te je s tvrtkom JET-SET d.o.o. potpisan ugovor ukupne vrijednosti 1.569.236,52 eura, dok je za usluge stručnog nadzora tijekom izvođenja radova potpisan ugovor ukupne vrijednosti 25.800,00 eura s tvrtkom Školjera d.o.o.

U predviđenom roku od 12 mjeseci izvest će se zapornica s čeličnim tablastim zatvaračem kojim se rukuje putem elektromotornog pogona i alternativno ručnim pogonom. Zapornica je dimenzionirana za brzu regulaciju voda unutar branjenog područja, odnosno kod visokih vanjskih voda omogućit će upuštanje vode u branjeno područje na način da razlika vanjskih i unutrašnjih vodostaja ne pređe 2,0 m. Za vrijeme ispuštanja vode iz područja, bit će omogućena brza evakuacija viška voda koja prati snižavanje razine voda izvan branjenog područja. Radovi na kanalu uključit će i oblaganje bokova kanala kamenom oblogom i konstruktivnim, vodonepropusnim betonom u ukupnoj debljini obloge od 40 cm.

Park prirode Vransko jezero / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Održana treća radionica u okviru projekta „Plastic free zone – Jezero bez plastike“

U ponedjeljak je u Parku prirode Vransko jezero održana treća radionica u sklopu usluge povećanja specifičnih znanja i dostupnih informacija o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom te stvaranja pravnog okvira unutar PP Vransko jezero koju provodi Udruga Sunce u okviru projekta „Plastic free zone – Jezero bez plastike“.

Ove subote promatranje ptica u Parku prirode Vransko jezero

Park prirode Vransko jezero je područje od presudne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti i staništa ptica, a kao najveće prirodno, bočato i stalno vodeno područje u Hrvatskoj uvršten je na popis Ramsarskih područja dana 2. veljače 2013. godine.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER