Sredozemno more moglo bi ovog tjedna ponovno dosegnuti 30 °C
Visoke temperature idućih dana mogle bi podići temperaturu površine mora, posebice uz Korziku i duž Azurne obale
S prestankom vjetra, temperatura Sredozemnog mora ponovno raste. Uz aktualni toplinski val, koji bi mogao potrajati deset dana, površinska temperatura mora mogla bi porasti i dosegnuti 30 °C do kraja tjedna – do razina zabilježenih tijekom toplinskog vala u kolovozu 2003.
Ovog tjedna očekuju se iznimne vrućine, čak i u moru. Aktualni toplinski val zahvatit će veći dio Europe, a u Francuskoj se u ponedjeljak, 11. kolovoza, očekuju ekstremne temperaturne vrijednosti koje će u pojedinim jugozapadnim dijelovima zemlje doseći 43 do 45 °C.
Météo-France proglasio je u ponedjeljak crveni meteoalarm za čak 12 francuskih departmana, a temperature bi se potom trebale dodatno pojačati i proširiti zemljom barem do srijede, što će znatno zagrijati i kopno i more.
Prema prognozama La Chaîne Météo, Sredozemno bi more krajem tjedna moglo dosegnuti 30 °C. Na karti objavljenoj na društvenim mrežama stoji da bi površinska temperatura mora već u srijedu, 13. kolovoza, mogla doseći 28 do 29 °C uz obalu Saint-Tropeza, Cannesa i Nice, kao i na istočnoj obali Korzike od Bastije do Bonifacija.
- Prognoza za srijedu, 13. kolovoza 2025. © La Chaîne Météo
Rast temperatura zbog izostanka vjetra
„S prestankom vjetra, temperatura Sredozemnog mora ponovno raste“, objašnjavaju meteorolozi. Već u lipnju, tijekom prvog ovogodišnjeg toplinskog vala, Sredozemno more znatno se zagrijalo – prosječna površinska temperatura mora iznosila je 23,86 °C, čime je oboren lipanjski rekord iz 2022. (23,72 °C), prema podacima francuskog nacionalnog centra za praćenje i prognoziranje oceana Mercator Ocean International (MOi), koji djeluje kao provedbeni partner u okviru svoje odgovornosti za upravljanje Copernicusovom uslugom za mora.
No, taj porast nije dugo trajao. Krajem srpnja, sa snažnim udarima vjetra, temperature su naglo pale s 27 °C na 15 °C pa je temperatura Sredozemnog mora dosegla rekordno niske vrijednosti za taj dio godine. Naime, zbog snažnih udara vjetrova poput mistrala i tramontane, suncem ugrijana morska voda uz kopno odgurnuta je prema otvorenom moru. „Prirodno nastali ‘prazan prostor’ ispunjava se hladnijom vodom iz dubina – a što je područje dublje, to je more koje izranja hladnije jer sunčeve zrake prodiru samo u gornje slojeve“, objašnjava La Chaîne Météo.
Stjepan Felber | Ekovjesnik