Važan doprinos smanjenju zdravstvenih posljedica toplinskih valova
Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst) već 20 godina izdaje upozorenja na vrućine i toplinske valove
Snažno toplinsko opterećenje uzrokovano dugotrajnim vrućinama negativno utječe na ljudsko zdravlje, pogoršava tegobe postojećih bolesti i dovodi do povećane smrtnosti. Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst – DWD) već dvadeset godina izdaje upozorenja na vrućine i toplinske valove, čime omogućuje pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera.
To je posebno važno za ranjive skupine stanovništva, poput osoba s kroničnim bolestima, starije osobe i malu djecu, ali i zaposlene u zdravstvenom sustavu. Izdavanje upozorenja na toplinske valove potaknuto je sve češćim pojavama ekstremnih vremenskih događaja i njihovih posljedica. Prema službenim procjenama, tijekom ljeta 2003. godine u Njemačkoj je zabilježeno gotovo 10 000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.
„Ljeto 2003. jasno je pokazalo da kao društvo nismo bili dovoljno pripremljeni na takve toplinske valove“, naglasio je dr. Stefan Muthers, voditelj Odjela za humanu biometeorologiju u Centru za medicinsko-meteorološka istraživanja DWD-a. „Kao jedna od posljedica razvijen je sustav upozorenja na vrućinu.“
Osnova je „osjećajna temperatura“
Njemačka meteorološka služba (Deutscher Wetterdienst – DWD) počela je izdavati upozorenja na vrućine putem svoje mrežne stranice i aplikacije WarnWetter 2005. godine – kako za tekući tako i za sljedeći dan. Meteorolozi razlikuju jako toplinsko opterećenje (razina upozorenja 1) i ekstremno toplinsko opterećenje (razina 2), a ključni kriterij je „osjećajna temperatura“. Za upozorenje razine 1 ona mora dosegnuti regionalni prag od oko 32 °C, koji se tijekom ljeta postupno povećava jer se ljudski organizam donekle prilagođava lokalnim uvjetima.
Upozorenje na ekstremno toplinsko opterećenje izdaje se od 38 °C osjećajne temperature. Osim same temperature zraka, u izračun ulaze i čimbenici koji utječu na izmjenu topline između čovjeka i okoliša, poput vlažnosti zraka, brzine vjetra i intenziteta sunčeva zračenja. U obzir se uzima i noćna temperatura u zatvorenim prostorima jer ona utječe na mogućnost oporavka ljudskog organizma od vrućine.
Baden-Württemberg prednjači po broju upozorenja
Najduže neprekinuto razdoblje aktivnih upozorenja na vrućine zabilježeno je u južnoj polovici Njemačke, i to od kraja srpnja do početka kolovoza 2018., kada su trajala 15 do 18 dana. Ove godine u toj je regiji od 9. do 16. kolovoza izdano osam uzastopnih upozorenja. Najranija su upozorenja objavljena 27. svibnja (2005., 2008. i 2018.), a najkasnije 13. rujna 2016. Jedan od ekstremnijih dana bio je 4. srpnja 2015., kada su meteorolozi za sve dijelove zemlje izdali upozorenje razine 2.
Pravi „hotspot“ u posljednjih 20 godina bio je Baden-Württemberg s prosječno 12,5 upozorenja godišnje, dok je za područje Gornje Rajne (Oberrhein) u prosjeku izdano čak 15,4 upozorenja.
Dulje prognoze za bolju prevenciju
„Moramo računati na to da će budući toplinski valovi biti duži, intenzivniji i opasniji od svega što smo dosad doživjeli. Na to se kao društvo moramo pripremiti“, istaknuo je dr. Stefan Muthers. „Upozorenja na vrućine stoga su važan element šire strategije prilagodbe klimatskim promjenama i već danas pokretač hitnih mjera u akcijskim planovima za vrućine.“
Kriteriji i područja upozorenja neprestano se prilagođavaju promjenjivim uvjetima, što vrijedi i za produženje razdoblja prognoze. Sve informacije i upozorenja javnosti su od 2022. godine dostupni putem mrežne stranice www.hitzewarnungen.de.
Svi zainteresirani također se mogu pretplatiti na osmodnevnu prognozu toplinskog trenda. To je posebno važno za domove za starije i nemoćne osobe, kao i bolnice, koje ove informacije mogu koristiti kako bi pravodobno pokrenuli mjere za učinkovitu zaštitu ranjivih osoba i pripremili se za veće korištenje kapaciteta.
Stjepan Felber | Ekovjesnik