Novi istraživački projekt za digitalnu rekonstrukciju „izgubljenih“ Pompeja

POMPEII RESET | 3D model Pompeja virtualno će oživjeti antički životni prostor te omogućiti prijenos znanja znanstvenicima i široj javnosti

Najnoviji razvoj tehnologija digitalne dokumentacije i virtualne rekonstrukcije otvara sasvim nove mogućnosti i za arheološku znanost – u ključnim područjima istraživanja, zaštite spomenika i prijenosa znanja. Projektom POMPEII RESET ove mogućnosti žele se iskoristiti kako bi se isprobao novi pristup spoznavanju ostataka „izgubljenih“ Pompeja.

Kad se govori o arheološkim istraživanjima u Pompejima, prva pomisao su arheološka iskopavanja u dosad neistraženim dijelovima ovog antičkog grada. Nova istraživanja otkrivaju predmete i nalaze neprocjenjive povijesne vrijednosti, pružajući arheolozima važne uvide u kulturu i način života drevnih stanovnika Pompeja.

Arheološka iskopavanja u Pompejima doprinose obogaćivanju, ali i potpunom preispitivanju razumijevanja svakodnevice u antičkom gradu. To su jasno pokazala i najnovija istraživanja koja se provode u Arheološkom parku Pompeji – primjerice, u područjima Insula dei Casti Amanti (IX, 12) ili Insula 10 – Regio IX.

>>> Pročitajte još >>> Arheologija, socijalna poljoprivreda i ugostiteljstvo: zajedništvo iz kojeg nitko nije isključen

  • Veliko ovogodišnje otkriće – raskošne freske s dionizijskom tematikom u veličanstvenoj dvorani za gozbe kuće Casa del Tiaso – predstavljeno je u novoj knjizi „Scavando a Pompei – La casa del Tiaso e il suo mondo“ © CIRFOOD

U tim istraživanjima moguće je uočiti prostornu skučenost i međusobnu povezanost unutar kojih se odvijao život različitih društvenih slojeva. Može se sagledati svakodnevica građana, robova i djece te promatrati kako je konfiguracija stambenih prostora – kuća, radionica ili trgovina, skladišta ili nastambi robova – oblikovala svakodnevni život u antičkom gradu.

Međutim, arheološka istraživanja u Pompejima mnogo su složenija. Osim invazivnih metoda, odnosno iskopavanja, postoje i neinvazivne metode istraživanja. Takve metode koriste se u novom projektu POMPEII RESET, koji se od veljače 2025. provodi u suradnji Arheološkog parka Pompeji i Instituta za klasičnu arheologiju (Winckelmann-Institut) Sveučilišta Humboldt u Berlinu.

Dvostruki cilj istraživačko-obrazovnog projekta

Iako je povijesna vrijednost antičkih Pompeja jedinstvena, praznine u očuvanoj građevinskoj strukturi arheolozima često otežavaju pokušaje ponovnog oživljavanja složene svakodnevice ovog rimskog grada. Posebno problematičan aspekt predstavlja gubitak gornjih katova stambenih četvrti (insulae), a upravo u tom području nastaje ono što bismo mogli nazvati „izgubljeni Pompeji“.

>>> Pročitajte još >>> Pompeji: ispred Ville dei Misteri otkrivena antička klupa za čekanje s grafitima

Projekt POMPEII RESET posvećen je upravo tom nestalom ili izgubljenom dijelu antičkog grada. Ono što je izgubljeno sada se stvara digitalno, kako bi se ponovno moglo doživjeti. To će se u okviru projekta postići korištenjem najsuvremenijih tehnologija digitalne dokumentacije i virtualne rekonstrukcije, otvarajući nove perspektive za istraživanje, zaštitu spomenika i prenošenje znanja u području arheologije.

U prvoj fazi projekta digitalno će se dokumentirati sačuvani ostaci građevina i to stvaranjem trodimenzionalnih modela, dok će se u drugoj fazi projekta pažljivom znanstvenom analizom nastojati rekonstruirati ono što je izgubljeno. To će se postići putem tzv. digitalnog blizanca (digital twin) te tehnikama digitalne rekonstrukcije i virtualne simulacije. Zahvaljujući tome, čitav arheološki kompleks Pompeja moći će se virtualno doživjeti i osjetiti kao antički životni prostor.

Virtualno oživljavanje antičkog života

Zahvaljujući mogućnostima koje nudi digitalna arheologija, istražuje se novi pristup predmetima i građevinama „izgubljenih Pompeja“. Na temelju detaljnih digitalnih skeniranja sačuvanih arhitektonskih prostora, pristupa se digitalnoj rekonstrukciji nedostajućih elemenata – kuća i čitavih stambenih četvrti grada, čime se ponovno omogućuje razumijevanje cijelog arhitektonskog kompleksa nekoć živog prostora – mjesta života i stanovanja u dalekoj prošlosti.

>>> Pročitajte još >>> Pompeji: Herkulov vrt ponovno cvjeta 

Važnost ovog kombiniranog projekta dokumentacije i digitalizacije očituje se na više razina: 3D skeniranje ostataka služi digitalizaciji i dokumentiranju kulturne baštine Pompeja, a 3D rekonstrukcija cjelokupne arhitekture stvara osnovu za daljnju analizu i znanstvenu interpretaciju građevinskih ostataka kao prostora života. Dovršeni 3D model Pompeja, izrađen na temelju iznimno preciznih digitalnih skenova sačuvanih arhitektonskih struktura – u kojem su sačuvani i rekonstruirani dijelovi uvijek transparentno prepoznatljivi – virtualno će oživjeti antički životni prostor te omogućiti novi način prijenosa znanja, kako unutar znanstvene zajednice, tako i prema široj javnosti, a posebice posjetiteljima Arheološkog parka Pompeji.

„Metode digitalne dokumentacije i rekonstrukcije, koje su u početku razvijene ponajviše za računalne igre, omogućuju nam da antički svijet života ponovno istražimo i učinimo ga razumljivim i dostupnim na potpuno nov način“, objašnjava prof. dr. Susanne Muth, profesorica klasične arheologije na Sveučilištu Humboldt u Berlinu i voditeljica projekta s berlinske strane.

Raskošna unutrašnjost kuće Casa del Tiaso već je digitalno rekonstruirana

U projekt su uključeni i studenti, koji imaju jedinstvenu priliku educirati se u području digitalne arheologije. Korištenje digitalnih rekonstrukcija i virtualnih simulacija kao istraživačkih instrumenata već je više od deset godina jedno od glavnih područja istraživanja i nastave u okviru Katedre za klasičnu arheologiju na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Dosad je središte digitalne arheologije bilo usmjereno ponajprije na istraživanje antičkog Foruma u Rimu.

Zajednički istraživački i obrazovni projekt svečano je predstavljen 20. listopada 2025. na Sveučilištu Humboldt u Berlinu. Tom prigodom, dr. Gabriel Zuchtriegel, ravnatelj Arheološkog parka Pompeji i voditelj projekta s talijanske strane, održao je predavanje u kojem je, između ostalog, govorio o novootkrivenim raskošnim freskama s dionizijskom tematikom u veličanstvenoj dvorani za gozbe kuće Casa del Tiaso. Taj veličanstveni prostor već je digitalno rekonstruiran u sklopu projekta POMPEII RESET.

 

 

Više informacija o najnovijim otkrićima u kući Casa del Tiaso, kao i o istraživačko-obrazovnom projektu digitalne dokumentacije i virtualne rekonstrukcije „izgubljenih“ Pompeja, dostupno je u časopisu e-Journal degli Scavi di Pompei.

Toranj nedavno iskopane kuće Casa del Tiaso (IX 12: Bravaccio et al. 2024; Zuchtriegel et al. 2024 b; - IX 10: Iovino et al. 2023; Zuchtriegel et al. 2024 a; Onesti et al. 2025; Zuchtriegel et al. 2025; Zuchtriegel 2025)  primjer je na koji se način nastoje postići ciljevi ovog projekta i ima posebnu ulogu u potrazi za izgubljenim gornjim katovima u Pompejima. Prostranim i raskošnim domusom, s njegovim jedinstvenim prostorijama – senzacionalnom dvoranom za gozbe (oecus corinthius), veličanstvenom crnom dvoranom i kompleksom kupelji – dominiraju prvenstveno velike, uzvišene sobe za primanje i prostrani peristili. Manje prostorije s gornjim katovima nalaze samo na rubovima domusa i njihova dostupnost s ulice ili iz same kuće zasad ostaje nejasna. Međutim, na istaknutom mjestu unutar domusa nalazi se još jedan višekatni prostor koji je dodatno naglasio ambiciju ove vrlo reprezentativne i raskošne stambene arhitekture. Toranj kuće Casa del Tiaso savršeno se uklapa u tradiciju luksuznih stambenih višekatnica, no u ovom slučaju riječ je sastavnom dijelu domusa čija prisutnost u ovoj raskošnoj kući nije osobito iznenađujuća. No ipak, ovaj toranj predstavlja važan i, do sada, prilično jedinstven nalaz, jer bi mogao otvoriti novo poglavlje u istraživanju tornjeva urbanih domusa. Iznad svega, prisutnost tornja uvela je u urbani kontekst element tipičan za luksuzne seoske ili prigradske vile. Zahvaljujući svojoj visini, toranj je bio vidljiv izdaleka, vizualno najavljujući elitni rang i izvanredno bogatstvo vlasnika kuće Casa del Tiaso. Djelomično sačuvan toranj u početku ostavlja prilično skroman dojam, a sačuvano kameno stubište sugerira postojanje sada izgubljenog gornjeg kata. U ovom slučaju, zahvaljujući digitalnoj rekonstrukciji temeljenoj na pažljivom dokumentiranju svih tragova prisutnih u digitalnom blizancu sačuvanog prostora, moguće je pružiti uvjerljivu ideju o izgubljenom tornju. Toranj je očito bio vizualno upečatljiv arhitektonski element, izrazito reprezentativan i luksuzan, u skladu s drugim spektakularnim prostorima kuće Casa del Tiaso.

 

  • Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Pompeji su ponovno naseljeni nakon erupcije 79. godine

Nakon razorne erupcije Vezuva 79. godine nove ere, Pompeji nisu bili zauvijek napušteni, kako se dugo smatralo. Novi podaci s lokaliteta Insula Meridionalis pokazuju da su se preživjeli, ali i novopridošli bez doma, vratili živjeti među ruševine, nadajući se pronaći zaklon i vrijedne predmete pod slojevima vulkanskog pepela.

Pompeji: Novootkriveni prizor mrtve prirode ipak ne prikazuje 2000 godina staru pizzu

Iako se čini da novootkriveni prizor mrtve prirode na zidu pompejske kuće u regiji IX prikazuje jedno od najpopularnijih jela suvremenog svijeta, arheolozi Arheološkog parka Pompeji objašnjavaju kako očito nije riječ o 2000 godina staroj pizzi. Uostalom, na oslikanom jelu nedostaju neki od glavnih sastojaka pizze, a to su rajčice i mozzarella.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER