Zanimanje budućnosti: u Beču se školuju klimatski vrtlari

KLIMATSKI VRTLARI | Trogodišnji obrazovni program omogućuje Strukovna škola za hortikulturu i cvjećarstvo, a prvi razred s budućim klimatskim vrtlarima i vrtlaricama oformljen je krajem siječnja 2025.

Novim programom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za klimatske vrtlare glavni grad Austrije pokazuje da su mu zaštita klime i održivi urbani razvoj izuzetno važni.

Klimatski vrtlari aktivno doprinose poboljšanju gradske klime. Njihovi zadaci uključuju ozelenjivanje parkova, ulica, fasada i krovova, uklanjanje nepropusnih površina, postavljanje sustava za navodnjavanje i slično. Oni također odabiru biljke koje se lako prilagođavaju klimi.

Novo zanimanje tako doprinosi smanjenju buke i temperature u gradu, većem broju sjenovitih područja, zadržavanju kišnice te duljem vijeku trajanja zgrada. Promicanjem bioraznolikosti i kreativnim oblikovanjem životnih prostora, klimatski vrtlari uvelike sudjeluju u očuvanju resursa i povećanju kvalitete života u gradu.

„Jedna od mogućnosti suočavanja s izazovima koje donose klimatske promjene jest ciljano stvaranje i promišljeno oblikovanje zelenih površina. Novi strukovni obrazovni program za stjecanje zvanja klimatskog vrtlara predstavlja spoj vrtlarstva, zaštite okoliša i tehničkih vještina zbog čega značajno može doprinijeti većoj kvaliteti života, ali i oblikovanju zelenih površina koje su otporne na klimatske promjene“, poručio je Jürgen Czernohorszky, bečki pročelnik za klimu i okoliš.

Kako bi se steklo zvanje klimatskog vrtlara, potrebno je završiti trogodišnji obrazovni program koji omogućuje Strukovna škola za hortikulturu i cvjećarstvo (Berufsschule für Gartenbau und Floristik), smještena u 22. bečkom okrugu Donaustadt.

Spomenuti program dio je austrijskog dualnog sustava obrazovanja koji spaja teorijsku nastavu u strukovnoj školi s praksom u poduzeću. Mladi tako dobivaju priliku za praktičnu naobrazbu, a poduzeća imaju mogućnost razvoja i oblikovanja vlastite buduće radne snage.

Budući klimatski vrtlari i vrtlarice raspolagat će znanjem iz sljedećih područja:

  • Koje su biljne vrste najbolje klimatski prilagođene i najviše doprinose poticanju bioraznolikosti i očuvanju resursa;
  • Kako se stvara i širi prostor za korijenski sustav stabala ispod ulica, parkirališta i nogostupa;
  • Kako najbolje iskoristiti učinak hlađenja drveća u urbanim mikroklimama;
  • Kako primijeniti princip „grada spužve“ kako bi se gradovi najbolje prilagodili prirodnim ciklusima vode, poticali biološku raznolikost, poboljšali dobrobit i kvalitetu života svojih stanovnika grada te istovremeno očuvali resurse;
  • Kako kombinirati sadnju s elementima krajobraza, kao što su prirodno i umjetno kamenje, drvo, staklo i plastika;
  • Kako formirati nove zelene površine pomoću strojeva;
  • Kako brinuti o klijentima i realizirati projekte od faze planiranja do završetka, bilo da se radi o zelenilu, drvenim terasama ili popločenim stazama;
  • Što sve biljke trebaju za uspješan rast: od rezidbe drveća i grmlja do gnojidbe i njege travnjaka.

Klimatski vrtlari potrebni su tvrtkama za uređenje okoliša, vrtovima, ali i gradovima i općinama. Suradnjom s građevinarima i stručnjacima na području hortikulture, ali i tehnologije, oni mogu značajno doprinijeti održivom razvoju te očuvanju klime i okoliša.

Novi strukovni obrazovni program za stjecanje zvanja klimatskog vrtlara, koji se u Beču provodi od početka prošle godine, spaja održivost s praktičnim obrazovanjem i jača poziciju Austrije kao predvodnika u zelenom urbanom razvoju. On je ujedno bečki odgovor na ekološke izazove današnjice.

City of Vienna | International Offices – Zagreb / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Austrija uvodi trogodišnji program za stjecanje zvanja „klimatski vrtlar“

Klimatski vrtlari trebali bi osigurati stvaranje više zelenih površina i učinkovito snižavanje visokih temperatura zraka u sve toplijim gradovima. To bi se, između ostalog, trebalo postići rashladnim zasjenjenim prostorima i pohranjivanjem kišnice. Školovanje za zvanje „klimatski vrtlar“ i „klimatska vrtlarica“ trajat će tri godine.

Beč do 2025. planira izgraditi 400.000 m2 zelenih površina

U okviru svoje zelene ofenzive Grad Beč planira do 2025. sanirati i izgraditi 400.000 kvadratnih metara zelenih površina. Jedan od 23 takva projekta u 2021. je i obnova Parka kardinala Nagla u trećem bečkom okrugu. Prilikom radova realizirat će se ideje, prijedlozi i želje gotovo tisuću stanovnika tog okruga.

Asfalt: Beč ga uklanja, a Zagreb farba!

Trenutačnih 20 513 hektara ili oko 49 % urbanog područja austrijskog glavnog grada čine zelene i vodene površine. Uz 58 milijuna eura dosad uloženih u ozelenjavanje grada i uklanjanje asfaltiranih površina te dodatnih četrdesetak milijuna eura, koliko se u tu svrhu još namjerava utrošiti, taj udjel će do 2025. godine biti još veći.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER