Poljska ulazi u eru željeznica velikih brzina i gradi novu međunarodnu zračnu luku

Nova željeznička pruga Varšava–Łódź–Wrocław/Poznań projektira se za brzinu od 350 km/h

U okviru provedbe strateškog infrastrukturnog projekta Port Polska, usmjerenog na izgradnju nove međunarodne zračne luke i razvoj nacionalne integrirane prometne mreže, društvo Centralny Port Komunikacyjny (CPK) objavilo je prvi postupak nabave za izgradnju 13 km duge dionice brze željeznice.

Riječ je o 13 kilometara dugoj dionici između Kotowica i buduće međunarodne zračne luke Središnje prometno čvorište (Centralny Port Komunikacyjny – CPK), koja će se graditi na udaljenosti od oko 40 kilometara jugozapadno od Varšave te s novom mrežom brzih željeznica i autocesta povezati s velikim dijelom Poljske.

Na toj dionici brze željeznice, koja je dio željezničke mreže u obliku slova „Y” koja povezuje Varšavu, Łódź, Poznanj i Wrocław, vlakovi će moći prometovati brzinama do 350 km/h. Za usporedbu, trenutačno najbrža pruga u Poljskoj je ona između Varšave i Gdanjska, na kojoj vlakovi voze brzinama do 200 km/h, dok će vlakovi na pruzi koja povezuje Varšavu s Krakovom i Katovicama uskoro ubrzati na 250 km/h.

„Mi smo prometni predvodnik u regiji. Nikada prije nije postojao ugovor ove vrste, ne samo u Poljskoj nego u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi. Pobjednik ovog postupka bit će odgovoran za izgradnju i završne faze projektiranja. Računamo na sudjelovanje poljskih tvrtki kako bi ova investicija postala poticaj domaćem gospodarstvu”, kaže Maciej Lasek, vladin povjerenik za Centralny Port Komunikacyjny (CPK).

„Dionica brze željeznice od Varšave do Łódźa okosnica je planirane linije ‘Y’, koja će na kraju dosegnuti i, među ostalim, Sieradz, Kalisz, Wrocław i Poznanj. Ova investicija ima golemo značenje za promet. Prema procjenama, čak 20 posto putnika u međugradskom željezničkom prometu u Poljskoj koristit će ovu rutu ili najmanje 21 milijun od 111 do 124 milijuna putnika u 2035. godini”, tvrdi Piotr Malepszak, državni tajnik u Ministarstvu infrastrukture.

Postupak nabave za izgradnju prve 13-kilometarske dionice pruge između Kotowica i buduće međunarodne zračne luke podijeljen je u dvije faze. U prvoj fazi izvođači će podnositi zahtjeve za sudjelovanje, dok će u drugoj fazi CPK, koji provodi ulaganja u okviru projekta Port Polska, pozvati najviše šest izvođača. Odabrani izvođač bit će odgovoran i za izvođenje građevinskih radova i za izradu detaljnog projekta.

  • Nova međunarodna zračna luka gradit će se prema dizajnu arhitektonskih studija Foster + Partners i Buro Happold. Izvor: Port Polska

„Riječ je o prvom postupku nabave u Poljskoj koji se odnosi na izgradnju dionice brze pruge projektirane za brzinu od 350 km/h, odnosno infrastrukture namijenjene brzinama iznad 250 km/h. S prometnog gledišta, ova investicija uvest će Poljsku u prvu ligu razvijenih željezničkih zemalja svijeta. Ovaj natjecateljski dijalog uvod je u daljnje postupke nabave za brze željeznice planirane za 2026. godinu”, kaže Piotr Rachwalski, član Uprave Centralny Port Komunikacyjny zadužen za željeznice.

U 2026. godini Centralny Port Komunikacyjny (CPK) planira postupke nabave za izgradnju četiri dionice brze pruge Varšava–Łódź, od kojih se jedna odnosi na 18 km dugu dionicu od željezničkog kolodvora Varšava Zapad do Kotowica.

Osim toga, u 2026. godini društvo će pokrenuti dva postupka koji obuhvaćaju sustave upravljanja prometom i telekomunikacija, kao i vučnu mrežu i elektroenergetsko napajanje za cijelu prugu Varšava–Łódź. Također, krajem prošle godine objavljen je i natječaj za projektiranje i izgradnju četiri cestovna projekta povezana s budućom zračnom lukom. Projekti obuhvaćaju izgradnju oko 92 kilometra novih cesta te modernizaciju postojećih prometnica koje će činiti cestovnu mrežu u okruženju planirane zračne luke.

Projektiranje trase između Varšave i Łódźa približava se završetku, a društvo Centralny Port Komunikacyjny već je podnio 10 od 12 planiranih zahtjeva za lokacijske odluke. U prosincu prošle godine zaprimljena je prva takva odluka za dionicu u okolici kolodvora Varšava Zapad.

Nova prometna infrastruktura omogućit će znatno kraće vrijeme putovanja na dionici Varšava-Łódź. Putnici će iz Varšave u Łódź stizati za oko 40 minuta (trenutačno oko 70 minuta), a do nove zračne luke za manje od 20 minuta.

Dionica brze željeznice Varšava–Łódź planirana je za otvaranje 2032. godine, istodobno s puštanjem u promet nove međunarodne zračne luke, koja će se graditi prema dizajnu arhitektonskih studija Foster + Partners i Buro Happold.

Očekuje se da će dionice brze željeznice iz Łódźa preko Sieradza prema Wrocławu i Poznanju biti otvorene do kraja 2035. godine.

Stjepan Felber | Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zbog ovih ćete stanica metroa poželjeti (ponovno) otputovati u Napulj

Radovi na izgradnji nove stanice Capodichino linije 1 napuljske podzemne željeznice privode se kraju. Stanica će od 2024. godine središte Napulja povezivati sa zračnom lukom, a godišnje će opsluživati ​​60 milijuna putnika. Punom parom radi se i na stanicama Centro Direzionale i Tribunale, koje bi trebale biti dovršene u roku od šest mjeseci.

Željeznički kolodvor Varšava Zapad jedan je od najsuvremenijih u Europi

U petak, 28. studenog, u nazočnosti državnih i gradskih dužnosnika otvoren je novi, najduži varšavski podzemni prolaz ispod perona željezničkog kolodvora Warszawa Zachodnia. Jedan od najvećih infrastrukturnih projekata Poljskih državnih željeznica (PKP Polskie Linie Kolejowe S.A.), vrijedan oko 2,5 milijarde zlota, sufinanciran je sredstvima Europske unije kroz Operativni program Infrastruktura i okoliš.

Zadarska županija potiče modernizaciju željezničke infrastrukture

Višemilijunskim ulaganjima u modernizaciju željezničke infrastrukture riješit će se dugogodišnji problem u Bibinjama, a Zračna luka Zadar povezati s gradom. Cilj ovih kapitalnih projekata je poticanje gospodarskog razvoja, turizma i, što je najvažnije, sigurnosti prometne mreže.

Održiva i otporna prometna mreža koja povezuje i zbližava Europu

Europska komisija pozdravila je konačno usvajanje Uredbe koja podupire Transeuropsku prometnu mrežu (Trans-European Transport Network - TEN-T). Revidirana Uredba značajno pojačava napore EU-a za izgradnju održive i otporne mreže kao okosnice unutarnjeg tržišta.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER