U Hrvatskoj sve manje ekoloških proizvoda
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača upozorava na negativne trendove u ekološkoj proizvodnji
U Hrvatskom savezu udruga ekoloških proizvođača (HSEP) ističu smanjenje broja ekoloških proizvođača, ali i poljoprivrednih površina pod ekološkom proizvodnjom. Njihova površina je u 2025. godini smanjenja za 944 hektara u odnosu na godinu dana ranije.
„Analizom stanja u ekološkoj proizvodnji utvrđeno je da Nacionalni akcijski plan razvoja ekološke proizvodnje od 2023. do 2030. godine ne daje rezultate u smislu povećanja proizvodnje i broja ekoloških proizvođača. Dapače, primjećuje se pad broja ekoloških proizvođača, kao i pad površina pod ekološkom proizvodnjom. Kako se očekuje daljnji pad površina pod ekološkom proizvodnjom, već sada možemo utvrditi da se plan povećanja ekološke proizvodnje na 14 posto do 2030. godine neće ostvariti. Time Hrvatska gubi priliku da se na međunarodnom tržištu pozicionira sa specifičnim proizvodima veće dodane vrijednosti gdje može biti konkurentna, kao i da prehrambeni sustav učini zdravijim, smanji štetne rezidue pesticida u hrani te očuva okoliš i zdravlje poljoprivrednika i ostalih građana“, ističu u HSEP-u.
Unatoč nizu sastanaka ekoloških proizvođača s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede ovi problemi nisu riješeni.
„Iako bi neki proizvodi prema broju zastupljenih površinama u ekološkoj proizvodnji trebali biti primjetni ili dovoljni na tržištu ekoloških proizvoda, na tržištu se zapravo ne pojavljuju. To je, primjerice, slučaj sa ekološkim mesom gdje zbog neorganizirane infrastrukture poput klaonica, proizvodi koji se uzgajaju ekološki budu prodani kao konvencionalni na štetu proizvođača i kupaca ekoloških proizvoda. U proizvodnji ekološkog povrća sustav poticaja je u potpunosti neadekvatan pa proizvođači nisu stimulirani. Sve ostale grane ekološke proizvodnje također imaju svoju problematiku. Proizvođači ističu problem sve veće birokratiziranosti koja traži sve više vremena i paradoksalno sankcionira raznolikost i poticanje bioraznolikosti na gospodarstvima. Administrativno zadovoljavanje propisanih uvjeta za ekološku proizvodnju moguće je i lakše za proizvodnju manjeg intenziteta, s ciljem realizacije potpore bez želje za stvaranjem konkretnih proizvoda. To je problematika koju sustav mora riješiti i destimulirati. Veliki problemi također su i nedostatak radne snage, problemi s angažiranjem stranih radnika, manjak udruživanja i nedovoljna valorizaciju eko znaka na tržištu“, priopćili su iz HSEP-a.
- Ovogodišnja skupština Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača održana je 11.siječnja u Zagrebu © HSEP
Dodaju kako u prilog ovoj problematici ide i činjenica da u Zagrebu postoji projekt opskrbe 31 škole ekološki proizvedenim poljoprivrednim proizvodima za 16 000 učenika. Međutim, vidljivo je da nedostaje gotovo svih vrsta povrća, a od voća su u dovoljnim količinama dostupne samo jagode, jabuke i mandarine, dok je nedostatak jaja, mliječnih proizvoda i mesa takav da nema smisla tražiti ove proizvode na tržištu.
Iz HSEP-a dodaju kako navedene probleme treba rješavati sustavno te apeliraju da je što prije potrebno revidirati sustav potpora u ekološkoj proizvodnji kako bi se valorizirala i podržala proizvodnja najtraženijih i deficitarnih proizvoda na tržištu. Nadalje, smatraju kako je potrebno revidirati i administrativne obaveze kako bi se proizvođači rasteretili i posvetili svom primarnom cilju. Ističu i važnost poticanja, a ne sankcioniranja raznolikosti, provođenja „više puta obećane, ali nikad provedene“ opsežne kampanje promocije eko znaka uz uvođenje reda na tržištu.
„Ekološkoj proizvodnji treba dati prioritetni status u smislu potpora u poljoprivredi i ruralnom razvoju, kao i podržati udruživanja ekoloških proizvođača“, zaključuju u HSEP-u.