Među deset svjetskih zračnih luka s najvećim emisijama čak su tri europske
Zračne luke Dubai, London Heathrow i Los Angeles proizvode tri puta više CO₂ nego cijeli grad Pariz, dok europske zračne luke stvaraju više emisija od Latinske Amerike, Bliskog istoka i Afrike zajedno
Novo istraživanje međunarodnog think tanka ODI Global, provedeno u suradnji s Europskom federacijom za prijevoz i okoliš (T&E) na temelju podataka Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz (ICCT), otkriva klimatski i zdravstveni utjecaj 1300 zračnih luka diljem svijeta, a rezultati nisu nimalo povoljni za Europu.
Ažurirani Airport Tracker za 2026. godinu, globalna baza podataka o emisijama CO₂ i onečišćenju zraka iz putničkog, teretnog i privatnog zračnog prometa na razini pojedinih zračnih luka, pokazuje nerazmjeran klimatski i zdravstveni utjecaj relativno malog broja zračnih luka, priopćila je u srijedu Europska federacija za prijevoz i okoliš (European Federation for Transport and Environment – T&E).
Istraživanje pokazuje da su 2023. godine, posljednje za koju su dostupni podaci, zračne luke Dubai, Heathrow i Los Angeles proizvele tri puta više emisija CO₂ od cijelog grada Pariza. London je, s ukupno šest zračnih luka, uključujući Heathrow kao drugu najzagađujuću zračnu luku na svijetu, najveći pojedinačni izvor zagađenja povezanog sa zračnim prometom prema svim pokazateljima: emisijama CO₂, dušikovih oksida (NOx), ugljikova monoksida (CO), ukupnih ugljikovodika (HC) i lebdećih čestica PM2.5.
Analiza pokazuje i da je 20 zračnih luka 2023. proizvelo više emisija nego termoelektrane na ugljen. Pet zračnih luka – Dubai, London Heathrow, Los Angeles (LAX), Seoul Incheon i New York John F. Kennedy, proizvelo je čak četiri puta više emisija.
Na globalnoj razini samo 100 zračnih luka odgovorno je za približno dvije trećine ukupnih emisija CO₂ iz putničkog zračnog prometa. Zračne luke u samo dvije države, SAD-u i Kini, stvaraju više od trećine ukupnih emisija CO₂, dok Europa proizvodi više emisija nego Latinska Amerika, Bliski istok i Afrika zajedno.
Novo istraživanje dodatno potvrđuje da sektor zračnog prometa nije na putu prema ostvarenju klimatskih ciljeva i ugljične neutralnosti. Letovi povezani s 1300 analiziranih zračnih luka proizveli su 2023. godine 1,022 milijarde tona CO₂, što bi zrakoplovstvo, kada bi bilo država, svrstalo na peto mjesto najvećih svjetskih emitera.
Denise Auclair, voditeljica kampanje Travel Smart u Europskoj federaciji za prijevoz i okoliš, izjavila je kako daljnje širenje kapaciteta zračnih luka samo produbljuje najveću slabost zrakoplovnog sektora – njegovu ovisnost o fosilnim gorivima.
„U većini europskih prijestolnica i regija gospodarsko opravdanje za širenje zračnih luka više nije u skladu s najnovijim dokazima. Krajnje je vrijeme da prioritet postanu energetska neovisnost i zdravlje građana. Jedan od ključnih strateških alata jest usklađivanje kapaciteta zračnih luka s ciljevima klimatske politike, kvalitete zraka i zaštite od buke”, rekla je Denise Auclair.
Sam Pickard iz ODI Globala upozorio je kako emisije iz zrakoplovstva kontinuirano rastu od Pariškog sporazuma iz 2015., dok su mnogi drugi sektori postupno smanjivali emisije.
„I dalje slušamo o planovima proširenja zračnih luka koji potpuno zanemaruju činjenicu da je riječ o sektoru s izrazito visokim emisijama. Problem se više ne može skrivati iza polovičnih obećanja o skupim ‘održivim zrakoplovnim gorivima’ ili slabim sustavima kompenzacije emisija. Potrebna je stvarna strategija i jasan plan koji uključuje i upravljanje potražnjom”, zaključio je Sam Pickard.
Stjepan Felber | Ekovjesnik