Prometni sektor ugrožava EU-ov povijesni cilj smanjenja emisija do 2040.

„Vrijeme je da stanemo na kraj nekontroliranom rastu i profitu najvećih zagađivača u prometu i da ih natjeramo da postanu zeleni do 2040.”

Novi cilj smanjenja emisija CO2 od 90 posto europskim proizvođačima automobila te zrakoplovnim i brodarskim tvrtkama daje sigurnost ulaganja u čiste tehnologije, a EU-u se osigurava postizanje energetske neovisnosti, izvijestila je Europska federacija za prijevoz i okoliš.

Dogovorom Europskog parlamenta i Vijeća o privremenom političkom dogovoru o jačanju emisijskih normi CO2 za nova teška vozila koja ulaze na tržište EU-a od 2030., postignutog 18. siječnja 2024., utvrđuju se novi ambiciozni ciljevi smanjenja emisija CO2 za 2030., 2035. i 2040. godinu. Novi standardi trebali bi osigurati da taj segment sektora cestovnog prometa doprinese prelasku na mobilnost s nultom stopom emisija te klimatskim ambicijama EU-a za 2030. i klimatskoj neutralnosti do 2050.

Podsjetimo, Uredbom su utvrđeni ciljevi smanjenja emisija CO2 za teška vozila od 45 % do 2030., 65 % za 2035. i 90 % od 2040. u usporedbi s razinama iz 2019. godine. Područje primjene Uredbe prošireno je i te će se norme sada primjenjivati na gotovo sve kamione, uključujući namjenska vozila, kao što su kamioni za smeće ili miješalice za beton od 2035., zatim gradske autobuse, međugradske autobuse i prikolice, izvijestila je Europska komisija. Također, kako bi se diljem Europe ubrzao prelazak na javni prijevoz s nultim emisijama, novi gradski autobusi moraju smanjiti emisije za 90 % od 2030. Svi novi gradski autobusi morat će do 2035. imati nultu stopu emisija.

EU-ov plan smanjenja emisija za 90 % do 2040. godine predstavlja povijesni dan za zaštitu klime, navodi Europska federacija za prijevoz i okoliš (European Federation for Transport and Environment – T&E), no ističe kako se ne spominje postupno ukidanje nafte i plina, iako je to imperativ za postizanje cilja. Prošlog prosinca na UN-ovoj konferenciji COP28 postignut je sporazum o prijelazu s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije pri čemu je EU je odigrala ključnu ulogu. Međutim, prema Europskoj komisiji i dalje se predviđa 46 milijuna tona ekvivalenta nafte (Mtoe) nesmanjene proizvodnje nafte i plina, uglavnom za transport na velike udaljenosti 2050. godine. To bi bilo dovoljno za pogon 900.000 transatlantskih letova, ali uz dodatnih 140 milijuna tona CO2 u atmosferi.

„EU je pokazao svijetu kako stvarnu klimatsku ambiciju možete pretvoriti u moćnu industrijsku politiku. Veliki industrijski igrači u i izvan Europe mogu se obratiti EU-u za proizvodnju i prodaju zelene tehnologije, budući da mogu biti sigurni u rastuće tržište i predvidljivu potražnju. Ali ovaj glavni cilj neće uspjeti ako se ne bude ostvarivao uz postupno ukidanje fosilnih goriva i nove zakone za borbu protiv velikih naftnih kompanija. Europa će očajnički pokušavati ispuniti cilj do 2040. dok će i dalje koristiti fosilna goriva.“ – kazala je Sofie Defour iz Europske federacije za prijevoz i okoliš (T&E).

Automobili

Europska komisija predviđa da će do 2040. godine 60 % automobila biti elektrificirano. To je velik korak u pravom smjeru, ali ispunjavanje ovog cilja zahtijevat će nove politike povrh postojećih normi emisija CO2 za automobile. Predstojeća analiza Europske federacije za prijevoz i okoliš pokazat će da se potrebno smanjenje emisija CO2 može postići ubrzanjem elektrifikacije novih automobila, umjesto da se stari vozni park pogoni neučinkovitim i skupljim sintetičkim e-gorivima ili biogorivima. Navedena goriva trebala bi biti prioritet za sektor zrakoplovstva i pomorstva, tvrdi Europska federacija za prijevoz i okoliš.

„Potrebne su dodatne mjere za ubrzanje korištenja električnih automobila u Europi i postizanje cilja od 60 %. To uključuje obvezujući cilj da svi novi korporativni automobili i kombiji budu 100 % električni do 2030. godine i sheme napuštanja korištenja automobila s unutarnjim izgaranjem. Osim toga, zaustavljanje izgradnje novih cesta ograničilo bi porast prometa, a odbacivanjem starih fosilnih automobila i recikliranjem njihovih materijala, uz istovremeno ubrzavanje potražnje za električnim alternativama, pruža se velika prilika za automobilsku industriju u EU-u“, objašnjavaju u Europskoj federaciji za prijevoz i okoliš.

Brodski i zračni promet

„Prema Zakonu o klimi EU-a, uključivanje emisija iz međunarodnog brodskog prometa u opseg cilja je dobrodošao korak naprijed za sektor koji se prečesto zanemaruje u zakonodavstvu o klimi. Ovo se događa devet godina nakon što je Pariškim klimatskim sporazumom rečeno da su zemlje odgovorne za svoj udio u emisijama iz pomorskog prometa i zrakoplovstva. Također, ohrabruje preporuka Komisije za reguliranje emisija iz malih plovila, a ključan je i nastavak provedbe politika kojima bi se osigurala njihova dekarbonizacija“, navodi Europska federacija za prijevoz i okoliš.

Ciljevi smanjenja emisija nisu adekvatni za zračni promet, dodaje se, a Komisija nije uzela u obzir najveći utjecaj zračnog prometa na klimu. „Cilj ne uspijeva ispuniti čak ni ambicije postojeće regulative ReFuelEU, koja zahtijeva primjenu zelenih goriva za sve letove koji polijeću iz zračnih luka u EU-u.“

Europska federacija za prijevoz i okoliš navodi kako je temeljem emisija iz 2023., podijeljenih između letova unutar i izvan EU-a, u EU-u zanemareno više od 60 % utjecaja zračnog prometa na klimu.

„Pozdravljamo planove za povećanje ambicije zakona o održivim zrakoplovnim gorivima (ReFuelEU), no neuspjeh ambicija u pogledu emisija izvan EU-a ruši cijeli paket. EU ne bi trebao potkopavati vlastite napore da smanji milijune tona CO2 popuštajući pod pritiskom industrija koje zagađuju okoliš. Vrijeme je da stanemo na kraj nekontroliranom rastu i profitu najvećih zagađivača u prometu i da ih natjeramo da postanu zeleni do 2040. godine”, zaključuje Sofie Defour.

Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zbog ovih ćete stanica metroa poželjeti (ponovno) otputovati u Napulj

Radovi na izgradnji nove stanice Capodichino linije 1 napuljske podzemne željeznice privode se kraju. Stanica će od 2024. godine središte Napulja povezivati sa zračnom lukom, a godišnje će opsluživati ​​60 milijuna putnika. Punom parom radi se i na stanicama Centro Direzionale i Tribunale, koje bi trebale biti dovršene u roku od šest mjeseci.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER