Beč zalijeva pametno: digitalni senzori otkrivaju kada su stabla doista žedna

Bečki gradski vrtovi u okviru projekta „Smart Trees“ testiraju digitalne senzore za mjerenje vlažnosti tla kako bi se zalijevanje mladih stabala obavljalo preciznije i uz manju potrošnju resursa. Od veljače 2024. u upotrebi su digitalni senzori koji mjere vlažnost tla i temperaturu te šalju podatke putem štedljivog LoRaWAN mrežnog sustava.

Skrivene opasnosti kuhanja na plin

U četvrtak predstavljeno istraživanje Greenpeaceovog Znanstvenog odsjeka, provedeno u kućanstvima u Hrvatskoj i Mađarskoj, pokazalo je da zamjena plinskih štednjaka električnim uređajima može značajno poboljšati kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru, pri čemu znatno padaju razine dušikovog dioksida (NO₂) i kancerogenog benzena.

Morski ježinci imaju tijelo koje misli

Ovo međunarodno istraživanje, financirano sredstvima Human Frontiers Science Programa i provedeno u laboratoriju Marije Ine Arnone, razvojne molekularne biologinje Zoološke postaje Anton Dohrn u Napulju, otkriva nove, iznenađujuće činjenice o morskim ježincima.

Europske šume i klima: važnost izbora vrsta drveća

Šume se smatraju ključnim saveznicama u borbi protiv klimatskih promjena, no više stabala ne znači uvijek i svježiju klimu. Istraživanje koje je vodio Švicarski federalni institut za tehnologiju (ETH Zürich), uz sudjelovanje talijanskog Instituta za poljoprivredne i šumske sustave Mediterana (CNR-ISAFoM) iz Perugie, pokazuje da učinak šuma ovisi i o vrsti drveća te lokalnim obilježjima.

Novi istraživački projekt za digitalnu rekonstrukciju „izgubljenih“ Pompeja

Najnoviji razvoj tehnologija digitalne dokumentacije i virtualne rekonstrukcije otvara sasvim nove mogućnosti i za arheološku znanost – u ključnim područjima istraživanja, zaštite spomenika i prijenosa znanja. Projektom POMPEII RESET ove mogućnosti žele se iskoristiti kako bi se isprobao novi pristup spoznavanju ostataka „izgubljenih“ Pompeja.

MF19 mijenja viziju mobilnosti u Parizu i regiji Île-de-France

Nova generacija vlakova MF19 značajno podiže udobnost i sigurnost putnika te predstavlja novu etapu u modernizaciji mreže pariške podzemne željeznice. Osim na liniji 10, na kojoj je 16. listopada prevezao prve putnike, ovaj tip vlaka prometovat će na još sedam drugih linija.

U Rimu otvorene arheološke stanice Colosseo – Fori Imperiali i Porta Metronia

Nove stanice na zelenoj liniji C rimske podzemne željeznice otvorene su za javnost u utorak, 16. prosinca 2025. Riječ je o pravim podzemnim muzejima s antičkim rimskim artefaktima otkrivenima tijekom građevinskih radova, povijesnim vremeplovima i arhitektonskim remek-djelima koji spajaju prošlost i budućnost talijanskog glavnog grada.

Wiener Linien ulaže u suvremena dizala i pokretne stepenice

Wiener Linien i ove godine nastavlja s opsežnim mjerama modernizacije mreže bečke podzemne željeznice. Obnovit će se ukupno 15 dizala i 13 pokretnih stepenica, a u tu će se svrhu uložiti oko 6,2 milijuna eura kako bi se putnicima osigurala veća udobnost, sigurnost i pristupačnost.

30 minuta od središta grada do Zračne luke Bruxelles Zaventem

Radovi na novoj tramvajskoj liniji već su započeli, a njezino puštanje u promet planirano je za 2030. godinu. Cilj novog tramvajskog rješenja jest potaknuti putnike da umjesto automobila koriste javni prijevoz za dolazak do zračne luke, čime bi se smanjile prometne gužve na vanjskom prstenu i u prigradskim općinama na sjeveru belgijske prijestolnice.

Kreće izgradnja nove automatizirane linije napuljske podzemne željeznice

U ponedjeljak, 29. prosinca, konzorciju na čelu s tvrtkom Webuild dodijeljen je ugovor za izgradnju prve dionice nove Linije 10 napuljske podzemne željeznice. Ovaj veliki projekt Grada Napulja, Regije Kampanije i tvrtke Ente Autonomo Volturno (EAV) predviđa izgradnju nove, potpuno automatizirane linije ukupne duljine oko 14 kilometara s 12 novih postaja. Dodjelom ugovora u vrijednosti od 660 milijuna eura, Webuild učvršćuje svoju ulogu u transformaciji mobilnosti u Kampaniji.

Uspješna „solarna“ godina u Grazu

Grad Graz bio je prvi austrijski grad koji je predstavio sveobuhvatan plan za zaštitu klime s jasnim ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2030. Jedan od njegovih ključnih elemenata je Glavni plan za fotonaponske sustave, kojim je za razdoblje 2024.–2026. identificirano ukupno 50 prikladnih lokacija za nove solarne instalacije.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER