Smrtnost povezana s vrućinom bila bi 80 posto veća da su tijekom prva dva desetljeća ovog stoljeća izostala poboljšanja javnozdravstvenih mjera, kao i provedba mjera prilagodbe klimatskim promjenama, ističu u Institutu za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal).

Forecaster.health prva je paneuropska, javno dostupna platforma za predviđanje rizika smrtnosti zbog visokih ili niskih temperatura zraka za različite demografske skupine. Novi sustav ranog upozoravanja s otvorenim pristupom za 580 regija u 31 europskoj zemlji pokrenut je 26. lipnja 2024. i to zahvaljujući financiranju Europskog istraživačkog vijeća (ERC).

Kvaliteta zraka u Europi značajno se poboljšala u posljednja dva desetljeća, ali najveći dio europskog stanovništva živi u područjima u kojima koncentracija lebdećih čestica PM2,5 i PM10 te dušikovog dioksida (NO2) premašuje preporučene razine Svjetske zdravstvene organizacije.

Prema studiji Instituta za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal), temeljenoj na podacima prikupljenima u 93 europska grada, procjenjuje se kako bi se jedna trećina preuranjenih smrtnih slučajeva povezanih s ekstremnim vrućinama tijekom ljetnih mjeseci mogla izbjeći kada bi se drvećem prekrilo 30 % urbanog prostora.

Istraživači su analizirali povezanost izloženosti majki prirodnom okolišu i ishoda poroda u 11 skupina djece rođene iste godine. Istraživanje je provedeno u devet europskih zemalja.

Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina. Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenih površina.