Čini se da su se desetljeća provedbe politika zaštite okoliša ipak isplatila jer se kvaliteta zraka u Europi nastavlja poboljšavati. Novo izvješće Copernicusove služba za praćenje atmosfere (CAMS) pokazuje da se koncentracije glavnih onečišćujućih tvari u zraku u Europi postupno smanjuju.

Visoke temperature ponovno se vraćaju u Europu, samo nekoliko tjedana nakon ranog svibanjskog toplinskog vala koji je zahvatio velik dio kontinenta, posebice Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Portugal.

Uvođenjem novih električnih minibuseva dodatno se jača održiva mobilnost u povijesnim četvrtima Lisabona te nastavlja modernizacija gradskog javnog prijevoza.

Iako su intenzivne ljetne vrućine u Europi sve češće, toplinski val koji je zahvatio kontinent krajem svibnja 2026. bio je nešto sasvim drugo. Iznenađujuća snaga toplinske kupole i vrućine na tlu zatekla je mnoge nespremnima. Golemi i postojani sustav visokog tlaka zadržao je nad zapadnom i središnjom Europom vrlo topao zrak pristigao iz sjeverne Afrike.

Znanstveni tim portala Climatebook prikazao je prostorni raspored kumulativnih oborina na širem području Sredozemlja u razdoblju od početka 2026. godine do sredine veljače.

U Portugalu je prvi put zabilježena prisutnost vrste Teucrium aristatum, rijetke jednogodišnje biljke koja je dosad pronađena na samo nekoliko lokaliteta u Španjolskoj i Francuskoj, izvijestilo je Portugalsko botaničko društvo (Sociedade Portuguesa de Botânica). Ova malena biljka se na globalnoj razini smatra ugroženom vrstom.

Lisabon je uložio 250 milijuna eura u veliki plan odvodnje koji kombinira infrastrukturne projekte velikih razmjera s rješenjima temeljenima na prirodi kako bi se smanjili rizici od poplava i grad pozicionirao kao jedan od europskih predvodnika u klimatskoj otpornosti.

Vlade Portugala i Španjolske odlučile su se na važan korak kako bi približile dvije iberijske prijestolnice te definirale niz konkretnih akcija koje će omogućiti uspostavu kvalitetne željezničke veze između Lisabona i Madrida do 2030., odnosno do 2034. godine.

Znanstvenici Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) analizirali su što je uzrokovalo te ekstremne događaje i koliko su bili predvidljivi te izradili skupove podataka o kvaliteti zraka koji su pomogli suradnicima u procjeni zdravstvenih posljedica dima i onečišćenja česticama.

Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.