Ljeto 2025.: Španjolska i Grčka najzagađenije u Europi po pitanju kvalitete zraka
Jedna od najrazornijih sezona šumskih požara u Europi na putu je da postane najgora u posljednja dva desetljeća
Velik broj katastrofalnih požara tijekom ljeta 2025. doveo je do vrlo loše kvalitete zraka u dijelovima zapadne i jugoistočne Europe, a najteže su pogođena područja Pirenejskog i Balkanskog poluotoka.
Prema analizi Nacionalnog opservatorija u Ateni, kvaliteta zraka u pojedinim područjima Mediterana bila je tijekom ljeta 2025. izuzetno loša zbog velikih šumskih požara.
To potvrđuju preliminarni podaci Copernicus službe za nadzor atmosfere (Copernicus Atmosphere Monitoring Service – CAMS), koje je analizirao znanstveni tim Nacionalnog opservatorija u Ateni, a prema kojima su najzagađenija područja Europe u pogledu kvalitete zraka Pirenejski poluotok (Španjolska i Portugal) te Balkanski poluotok, s posebnim naglaskom na Grčku.
Najveće koncentracije lebdećih čestica PM₁₀ – promjera manjeg od 10 mikrometara (μm) – povezanih s požarima, zabilježene su u Španjolskoj, Portugalu i Grčkoj. Ovogodišnji veliki požari znatno su pridonijeli zagađenju atmosfere, povećavajući rizik za javno zdravlje jer PM₁₀ čestice prodiru duboko u dišni sustav.
Vizualizacija Nacionalnog opservatorija u Ateni jasno prikazuje kako su navedena područja i susjedne regije bile središte onečišćenja zraka izazvanog požarima u ljetnom razdoblju. Intenzivna boja i širina zahvaćenog područja ukazuju na golem utjecaj dugotrajnih i raširenih požara, čije su posljedice dodatno pogoršane visokim temperaturama i sušom.
- Izvor: CAMS / ECMWF
Prema podacima Copernicus Emergency Management Services (EMS), ažuriranim 27. kolovoza 2025., prvih osam mjeseci 2025. godine je u odnosu na sve dosadašnje godine s rekordnim brojem požara (2017., 2022. i 2007.) već najgore razdoblje u posljednja dva desetljeća. Od siječnja je zabilježeno ukupno 1.868 požara, dok ih je prošle godine u istom razdoblju bilo 1.185. Izgorjelo je više od 1.025.000 hektara (prošle godine u istom razdoblju 222.132 ha), a u atmosferu je ispušteno 38,68 Mt CO₂ ili gotovo četiri puta više nego prošle godine (11,46 Mt).
Ovaj dramatičan porast broja i intenziteta šumskih požara povezan je s toplijim i sušnijim ljetima, koja su izravna posljedica klimatskih promjena.
Ekovjesnik